Najveća bruto zarada koja je u Crnoj Gori obračunata u septembru iznosi 39,2 hiljade eura, saopćili su za "Dan" iz Poreske uprave PU i dodali da je ta zarada isplaćena licu zaposlenom u sektoru hotelijerstva.
"Prema podacima kojima raspolaže Poreska uprava, najveća bruto zarada obračunata za poreski period septembar 2016. godine iznosila je 39.208,64 eura, odnosno u neto iznosu 22.152,87 eura, a isplaćena je licu zaposlenom u sektoru hotelijerstva. Navedeni iznos isplaćen je samo u jednom mjesecu, te se ne može zaključiti da se radi o redovnom mjesečnom primanju, već o otpremnini, bonusu ili nekom drugom obliku ličnog primanja, iako je on unesen u IOPPD obrazac pod šifrom 1 zarade, pa se kao takav i vodi u sistemu Poreske uprave", naveli su iz PU, na čijem čelu je Miomir M. Mugoša.
Prema ranijim podacima Poreske uprave, od januara do juna ove godine najveća obračunata zarada sa porezima i doprinosima iznosila je čak 307,6 hiljada eura, odnosno 206,1 hiljadu eura u neto iznosu. Taj iznos isplaćen je zaposlenom u sektoru razrada građevinskih projekata.
Druga po redu najveća zarada za isti taj period isplaćena je zaposlenom u istom sektoru i iznosila je 52,6 hiljada eura u bruto iznosu, dok je sa mjesečnom zaradom od 46,6 hiljada eura sa porezima i doprinosima zaposleni u sektoru neživotnog osiguranja bio treći na spisku najvećih zarada za pola godine.
U prošloj godini najveća obračunata zarada iznosila je 309,4 hiljade eura i isplaćena je zaposlenom u sektoru hotelijerstva.
Prosječna zarada za septembar iznosila je 501 euro, što je za 0,2 posto manje nego u augustu. "Sretni" hotelijer je u septembru primio 44 prosječne plate u Crnoj Gori, ili skoro četiri godišnje prosječne zarade, piše portal cdm.me.
U septembru su porasle plate u sektorima poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, zatim stručne, naučne i tehničke djelatnosti, u državnoj upravi i odbrani, informisanju i komunikacijama, finansijskim i djelatnostima osiguranja, kao i u djelatnostima koje se odnose na snabdijevanje električnom energijom, gasom i parom.
U istom periodu pad je zabilježen u oblastima građevinarstva, usluga smještaja i hrane, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, prerađivačke industrije, saobraćaja, umjetnosti, snabdijevanja vodom, upravljanja otpadnim vodama, kao i u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti.
