Centar za euroatlantske studije (CEAS), nevladina organizacija sa sjedištem u Beogradu, predlaže da se pod okriljem Zapada organiziraju pregovori o korekciji granice između Srbije i Kosova.
U dokumentu koji su upravo objavili, razmjena teritorija "bi, manje-više, išla duž sadašnje četiri općine na sjeveru Kosova - Sjeverna Mitrovica, Zvečan, Zubin Potok i Leposavići, naseljene pretežno srpskim stanovništvom".
Korekcije pa sporazum
- Poslije korekcije bi odmah uslijedilo usvajanje sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji odnosa. CEAS sugerira da se ovo može realizirati u okviru šireg formata u prisustvu Albanije, Makedonije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, na kome bi se rješavali i granični sporovi Srbije s Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom kao eventualano i neki drugi, i druga otvorena pitanja koja su posljedice raspada SFRJ i ratova devedesetih, a prije svega pitanja nestalih i nastavka regionalne saradnje u provođenju mehanizama tranzicione pravde - navode u ovoj nevladinoj organizaciji.
CEAS je dugo godina bio oštri kritičar politike zvanične Srbije, posebno vlasti Aleksandra Vučića. Poznati su bili i po nedvosmislenom zalaganju da Srbija uđe što prije u NATO savez.
Jelena Milić, šefica CEAS-a, zbog toga je, ne jednom, bila na udaru radikalne srbijanske javnosti.
No, ona je nedavno "promijenila ploču" i počela se vrlo gorljivo zalagati za "trgovinu teritorijama" između Kosova i Srbije.
U svom prijedlogu CEAS ističe i da "nekadašnji strahovi da bi korekcija granica Srbije i Kosova izazvala domino-efekt s potencijalno nasilnim posljedicama u 2018. ne stoji".
- Crna Gora i Albanija su članice NATO-a, Makedonija je na putu da uskoro postane članica Saveza, a na Kosovu i u Bosni i Hercegovini su KFOR i EUFOR.
Ovaj prijedlog nije prijedlog za etničku podjelu Kosova, zato što većinsko srpsko stanovništvo na Kosovu živi južno od ovog dijela.
Dobici za Zapad
Ovim potezom Zapad bi, uz male rizike, a s mogućnošću velike dobiti, ustvari postavio predsjednika Vučića i Vladu Srbije u situaciju da na djelu, s manje izgovora, pokažu pravu spremnost da Srbiju povedu putem evropskih integracija.
Ovo se, prije svega, odnosi na jačanje vladavine prava i smanjivanje prostora za maligni ruski utjecaj - tvrde u CEAS-u.
Naglašavaju i da bi napredak u normalizaciji odnosa Srbije i Kosova unaprijedio saradnju zemalja zapadnog Balkana, posebno u oblastima sigurnosti i odbrane.
U dokumentu, pod naslovom "Priča sa zapadne strane", ističu da se radi o najbržem potencijalno ostvarivom scenariju.
Važna uloga SAD
U prijedlogu CEAS-a ističe se i važnost uloge SAD.
Navodi se da je pomoćnik državnog sekretara za Evropu i Euroaziju Ves Mičel (Wess Mitchell) u junu ove godine, tokom predstavljanja američke politike u Evropi i Euroaziji, je ocijenio da zapadni Balkan nije bio u fokusu američke vanjske politike.
- Važna i ohrabrujuća vijest je da SAD povećavaju pomoć za zapadni Balkan kako bi se region nosio s ruskim utjecajem, da blisko koordiniraju s EU da bi se na zapadnom Balkanu ojačala stabilnost i da je na terenu tim koji sa EU i ključnim partnerima radi na pitanjima odnosa Srbije i Kosova, stanja u BiH i pregovorima o novom imenu Makedonije.
Aktuelna administracija SAD, kao ključna zemlja članica NATO-a, bi spremnošću na podršku pristupu koju smo u ovoj studiji iznijeli, olakšala prevazilaženje gore spomenutih izazova, pokazala svoju standardnu sposobnost kreiranju novih naprednih okolnosti na terenu, beskompromisnost prema Kremlju, podršku EU, a prije svega zrelost u razmatranju jačanja kohezije NATO-a, bez velikih političkih i finansijskih ustupaka - zaključuju u prijedlogu CEAS-a.
