PROLONGIRANJE

Prva finansijska žrtva megaprojekta na jugu Hrvatske: Pelješki most "pojeo" Gradiški

Za gradnju strateški važnog objekta preko Save nema novca iz Evropske unije

Gradiški most "na čekanju". Jutarnji.hr

Jutarnji list

15.9.2018

Projekt gradnje mosta Gradiška preko rijeke Save između Hrvatske i BiH prva je finansijska “žrtva” mosta Pelješac, piše "Jutarnji list".

Hrvatske ceste i Ministarstvo prometa planirali su gradnju mosta finansirati sredstvima iz Operativnog programu konkurentnost i kohezija za period od 2014. do 2020. EU je za to namijenila 330 miliona eura. 


Zaduženje kod EBRD-a i EIB-a

No, kako je sav taj novac otišao na sufinansiranje gradnje mosta Pelješac, za sve ostale projekte u cestogradnji nije ostalo novca te će se ovaj projekt morati financirati novim kreditnim zaduženjem. Ministarstvo prometa je pokušalo projekt sufinansirati kroz Evropski fond za regionalni razvoj, a u sklopu investicijskog prioriteta 7a – podupiranje multimodalnog jedinstvenog evropskog prometnog prostora ulaganjem u transevropsku prometnu mrežu, no to nije uspjelo. 

S obzirom na takav razvoj situacije, kako saznaje "Jutarnji" u Ministarstvu prometa, Hrvatske ceste će se zadužiti na inotržištu, najvjerojatnije kod EIB-a ili EBRD-a, uz državne garancije. Tek kad Vlada izda državne garancije i realizira se kredit, Hrvatske ceste će raspisati natječaj za izvođača radova. To se očekuje do kraja godine. Projekt Gradiška sačinjavaju most preko rijeke Save, 9,5 kilometara četverotračne ceste koja bi spajala most s autocestom Zagreb – Lipovac te međunarodni granični prijelaz najviše kategorije. Ukupna procijenjena vrijednost gradnje mosta i spojne ceste je oko 60 miliona eura. 

Cijena mosta je oko 23 miliona eura od čega pola plaća Hrvatska, a pola BiH. Kako za realizaciju projekta nisu osigurana sredstva EU, Hrvatske ceste će prvo raspisati natječaj za gradnju mosta, a u nekoj drugoj fazi za pristupnu cestu. Gradnja graničnog prijelaza je pak u ingerenciji Ministarstva finansija.


O gradnji ovog mosta Hrvatska i BiH pregovaraju više od deset godina. On je od velikog značaja za BiH i Republiku Srpsku jer se nastavlja na već sagrađenu autocestu od Gradiške do Banje Luke te bi bio jedan od glavnih cestovnih izlaza iz BiH prema Hrvatskoj. Stoga tamošnje vlasti rade konstantan pritisak na Hrvatsku da krene u realizaciju ovog projekta. 

Neuzvraćena usluga Miloradu Dodiku   


On je bio i dio svojevrsne “trgovine” između Hrvatske i Republike Srpske. Naime, predsjednik RS Milorad Dodik je naredio članovima svoje stranke u Parlamentu BiH da zajedno sa zastupnicima HDZ-a glasaju protiv blokade gradnje mosta Pelješac što je tražio SDA nakon što je iz Zagreba dobio čvrsto obećanje da će Hrvatska ove godine krenuti u realizaciju ovog projekta. No zbog problema s finansiranjem cijela se priča s hrvatske strane odužila, a u BiH su sve nervozniji jer Hrvatske ceste, iako je dato čvrsto obećanje, još nisu raspisale natječaj za izvođača radova.

Bh. strana je, naime, već osigurala finansijska sredstva preko Europske investicijske banke, a novi granični prijelaz kod budućeg mosta je pred završetkom i uskoro će biti pušten u promet. U hrvatskom Ministarstvu finansija naglašavaju kako će granični prijelaz s hrvatske strane biti sagrađen paralelno sa završetkom mosta preko rijeke Save. Trenutno se u suradnji s Hrvatskim cestama radi na izradi određenih rješenja za dobivanje potrebnih dozvola za građenje, zaključuje se u tekstu "Jutarnjeg lista".

Granični prijelaz

U Ministarstvu kažu kako na pitanja o cijeni, vremenskom roku gradnje i izgledu graničnog prijelaza ne mogu odgovoriti “jer na mostu nije započela gradnja, a nemamo ni približan datum kada će započeti i koliko će trajati. Prema našim planovima u sljedećoj godini gradnja graničnog prijelaza neće započeti jer opet smo vezani na gradnju mosta i pristupnih cesta sa strane Republike Hrvatske”, stoji u odgovoru Ministarstva finansija. Prema projektu most Gradiška ukupne je dužine 426 metara, širine 22,6 metara i imat će četiri prometne trake od kojih će svaka biti široka 3,75 metara. Predviđeno vrijeme gradnje je tri godine.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.