Foto: Arhiv

REGION Bivši hrvatski predsjednik

Josipović kritizirao odnos hrvatske politike prema BiH, poteze Kolinde nazvao diletantnim

Politika pomirenja bila okosnica njegovog rada

Avaz.ba
20.10.2018 16:50
A
A
A

U kolumni Ive Josipovića napisane za "Globus" bivši predsjednik Republike Hrvatske secira političko zatezanje u BiH, a posebno u FBiH, usljed Čovićevog gubitka članstva u Predsjedništvu, dolaska Željka Komšića te uzroka takvog ishoda koji vidi u tadašnjoj politici RH prema BiH, ali i u pogrešnim težnjama dijela bošnjačke politike.

U početku kolumne Josipović baca svjetlo na vrijeme svog predsjedavanja, ističući da je politika pomirenja u regiji bila okosnica njegove politike u predsjedničkom mandatu, ali da je počela burno, gotovo dramatično. Ipak, kako smatra, ona je na naposljetku uradila kakvim-takvim plodom.

- Odlazak u Sarajevo i govor u Parlamentarnoj skupštini BiH u kojem sam izrazio poštivanje suverenosti i jedinstvenosti BiH, priznao pogreške hrvatske politike u ratno i poratno vrijeme te istakao kako nam je BiH najvažniji susjed izazvao je u Hrvatskoj prilično bure. Tadašnja HDZ-ova vlada negodovala je, sazivali su se skupovi generala, bivših premijera i ko zna koga sve da bi se osudio moj nastup u Sarajevu. Teza da se interesi BiH Hrvata najbolje brane u toj državi, pa i u glavnom gradu Sarajevu, te da famoznu formulu o jednakopravnosti građana i naroda treba graditi dogovorom unutar BiH, u desnim je krugovima dočekana nanož. Bilo je i glasova kako treba pokrenuti postupak opoziva predsjednika, za što tada HDZ nije imao snage - piše Josipović.

On se dalje prisjeća kako u samoj BiH Hrvati nisu bili posebno kivni na njegov "sarajevski nastup".

- Vjerovatno su tada vodeći hrvatski političari u BiH vidjeli da dotadašnja politika koja je vodila stalnoj konfrontaciji s ostala dva konstitutivna naroda, posebno s Bošnjacima, nije davala rezultat. (...) Kada je vlada gospođe Kosor vidjela da ogromna većina građana u Hrvatskoj podržava moj nastup u Sarajevu, promijenila je ploču. Zajedno smo sastavili deklaraciju o BiH koju je prihvatio Hrvatski sabor i koja je značila zaokret u hrvatskoj politici prema BiH. Tu je politiku koju sam započeo s vladom gđe Kosor, uglavnom, nastavila i vlada premijera Milanovića. Nažalost, kasnije vlade i predsjednica Grabar-Kitarović nisu imali snage i mudrosti nastaviti takvu politiku i umnogome su se vratili paternalističkoj politici prema Hrvatima u BiH sa svim štetnim posljedicama po bilateralne odnose Hrvatske i BiH te položaj Hrvata u toj državi - piše Josipović.

Između ostalog, on smatra da su najvažnije postavke nove politike bile vezane uz odmak od ideja kako bi se “hrvatski krajevi” u BiH trebali priključiti Hrvatskoj ili barem ustrojiti kao tzv. treći entitet.

- Zaista je politički diletantizam potez predsjednice da ode u Tursku i tamo s Erdoanom pokušava "dogovarati" izborno zakonodavstvo u BiH. Erdoan je, naravno, kao i Putin, javno odbio predsjednicu koja je time dobila dva zvučna šamara i opravdanu kritiku iz BiH. Kako bismo mi ocijenili da, recimo, Vučić ode u Njemačku i s Merkel lobira promjenu hrvatskih zakona - pita se Josipović.

S druge strane naglašava problem u načinu izbora članova Predsjedništva BiH.

- Istina je, način izbora članova Predsjedništva omogućava majorizaciju. Rezultat jest legalan, ne uvijek i legitiman - piše Josipović.

Osim toga, on smatra da je politika RH u tom periodu doprinijela otopljavanju zaleđenih odnosa u BiH, naročito među Hrvatima i Bošnjacima.

- Loša politika koju su vodili politički predstavnici sva tri naroda, ''tamo gdje smo većina, dominirat ćemo, gdje smo manjina kukat ćemo što nas majoriziraju'', bila je ublažena. U tim političkim okolnostima na izborima za Predsjedništvo BiH pripremljen je teren da bošnjački birački korpus ne utječe na izbor člana Predsjedništva BiH iz redova hrvatskog naroda. Ko god bude odlučivao o budućoj politici prema BiH, mora se upitati kako je to bilo moguće, a sada nije - naglasio je bivši predsjednik Hrvatske.

Kako se dalje prisjeća, promjenom vlasti u Hrvatskoj na svim nivoima, došlo je do promjene politike Hrvatske prema BiH, ali i do promjene hrvatske politike unutar BiH.

- Rezultat: pogoršanje odnosa među državama, ali i pogoršanje odnosa među narodima unutar BiH, rast međusobnog nepovjerenja, konačno i izborni rezultat za Predsjedništvo koji smo vidjeli. Posebno izjave predsjednice Grabar-Kitarović o BiH kao opasnom leglu terorizma i njeno eklatantno miješanje u unutrašnje poslove BiH nemuštim zalaganjem za promjene tamošnjeg izbornog zakonodavstva kod Erdoana i Putina, interesima Hrvata nanijele su nemjerljivu štetu. Kad to tvrdim, ne umanjujem činjenicu da dio bošnjačke politike zaista teži majorizaciji. On, kao i druge isključive političke snage u BiH, snose veliku odgovornost za permanentnu krizu koja vlada u međunacionalnim odnosima u BiH, posebno za jačanje netrpeljivosti u hrvatsko-bošnjačkim odnosima - kazao je Josipović.

Kako tvrdi, trenutna ogorčenost hrvatskih medija i političara, praćena baražnom vatrom grubih uvreda i omalovažavanja Željka Komšića uz nerijetko pljuckanje i po Čoviću, s prilično neugodnim optužbama za razne marifetluke, uz poziv na radikalizaciju i opstrukciju političkog života u BiH čini mi se pogrešnom strategijom.

- Opstrukcija državnih institucija u BiH je sigurno loša za stabilizaciju BiH i ostvarenje legitimnih političkih očekivanja hrvatskog korpusa u njoj. Takva politika neće Hrvatima donijeti politički dobitak, već suprotno. I Hrvatima u BiH i Hrvatskoj donijet će osudu relevantnih faktora međunarodne politike i legitimirati onaj dio bošnjačke politike koji u majorizaciji vide način očuvanja BiH i alat za ostvarenje svojih legitimnih, ali i nelegitimnih interesa. Zašto? Zato što Hrvatska nije dovoljno snažna da međunarodnoj zajednici željnoj stabilizacije odnosa na Balkanu nametne hrvatski interes u BiH kao najvažnije političko pitanje. Zato što Hrvatska nema alata i kapaciteta (srećom!) da u BiH neposredno djeluje i dovede do promjena u toj državi po želji političke elite BiH Hrvata. Zato što i sama Hrvatska ima ogromni sigurnosni i ekonomski interes da ne naruši odnose s BiH preko mjere koja te interese ugrožava. Oslanjanje na Dodika kao garanta hrvatskih interesa u BiH je ponižavajuće, djetinjasto i pogubno. Dodik prije svega misli na interese Republike Srpske kako ih on vidi. Hrvatski interesi su mu tek alat koji može pomoći njegovoj temeljnoj politici. Čim mu hrvatski interesi postanu teret, otkačit će ih i to će se sigurno prije ili kasnije dogoditi. Jedino što se Hrvatima u BiH može dogoditi jest da u očima međunarodne zajednice postanu sukrivci za destabilizaciju BiH, možda i za sukobe koji neće biti samo političke naravi - piše Ivo Josipović.

Za kraj, on ističe da je potrebno resetiranje dosadašnje politike i ponovni pokušaj gradnje pravičnih međunacionalnih odnosa koji će isključiti majorizaciju na etničkoj osnovi na svim nivoima odlučivanja.

- Takvu politiku, nepopularnu u ostrašćenim medijima i javnosti s ojačanim nacionalističkim politikama mogu voditi samo samouvjereni i jaki političari, spremni na kompromise i strpljivu gradnju povjerenja. Prije svega, takve političare treba BiH, ali i Hrvatska. Gdje su, ima li ih - pita se Josipović na kraju kolumne.