Srbijanski političari kunu se u stogodišnje duhovno bratstvo pravoslavne braće Srba i Rusa. To je veza od koje Aleksandar Vučić i Vladimir Putin imaju koristi i kojom izazivaju EU. Ali i veza s prvim pukotinama, piše njemačka štampa.

O susretu predsjednika Rusije i Srbije u Beogradu njemački list "Welt" piše: 

- Srbija je Moskvi zahvalna jer Kremlj ne priznaje nezavisnost Kosova. To je veza koja koristi obojici i s kojom zajednički izazivaju EU. Posjeta je došla u važnom momentu, kada je Makedonija izglasala promjenu imena, kojom se ovoj zemlji otvara put u NATO, što je Rusija pokušala spriječiti. S druge strane, Vučić je na unutrašnjo-političkom planu pod pritiskom i Putinova posjeta bi mogla stabilizirati njegovu poziciju.

Rusija je u krvavim ratovima na Balkanu devedesetih godina, doduše, osudila nasilje, ali se stavila na stranu Srba. Godine 1999. Kremlj se izjasnio protiv bombardiranja Srbije od NATO-a. To su neki od razloga zbog kojih je ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić gospodaru Kremlja u čast organizirao muzičku večer uz „Kakaljinku" i „Podmoskovske večeri". No, predsjednik Srbije Vučić bolje od ministra Dačića zna kako da se dodvori Putinu. Vučić, koji je prije 20 godina bio ministar informiranja, predstavlja se danas kao osviješteni nacionalista, koji se trudi da sa predsjednikom Rusije, kojeg naziva dragim prijateljem, ima dobre odnose.

Šou sa "prijateljstvom"

Za razliku od "Welta", "Spiegel Online" u tekstu pod nazivom „Zaigraj još jednom Vladimire" konstatira da odnos dvije zemlje nije više tako dobar.

- Za Vučića, predsjednika Srbije, Putin je svirao klavir. No, tradicionalno dobar odnos Srbije i Rusije dobio je pukotine - piše autor teksta Keno Versek (Verseck) i nastavlja.

- Predsjednici Srbije i Rusije imaju veoma bliske odnose. Prilično bliske, ako je vjerovati Vučiću, koji kaže da je Putina sreo 14-15 puta. Jednom ga je kasno sam posjetio kući i poklonio mu ikonu. Putin ga je poljubio i svirao mu klavir. A onda su skupa gledali hokej na ledu.

- Mi otvoreno razgovaramo o svemu - rekao je Vučić. Ovaj put Putin je imao poseban poklon za Vučića: orden Aleksandra Nevskog.

Za Srbiju je Rusija, kako Vučić stalno naglašava, jedan od najvažnijih strateških partnera. Ali šou sa "prijateljstvom" ne može zavarati da u odnosima Srbije i Rusije postoje duboke pukotine. Kao i to da je Vučićev prijem predsjednika Rusije prkosni apel Zapadu da više podrži Srbiju u tako složenoj političkoj situaciji, kako za "Spiegel online" kaže politologinja Jelena Milić iz beogradskog Centra za euroatlanske studije. 

Njemački portal piše i da je Vučić pod pritiskom zbog svoje autoritarne politike u Srbiji, kao i da je ovaj nekadašnji ultranacionalista odveo Srbiju na put eurointegracija. Pregovori o učlanjenju teku od 2014., a i kooperacija sa NATO-om se, na ljutnju Rusije, sve više intenzivira. Ali, kako se u Srbiji uobičava reći, bez perspektive ulaska u Sjeveroatlantski pakt. Preduvjet za to bi bilo priznanje Kosova i pravne reforme, ali do toga je daleko."

"Spiegel" podsjeća i da je konfrontacija između Srbije i Kosova, s obzirom na uvođenje carina od 100 posto na proizvode iz Srbije i BiH, koje je uslijedilo neposredno nakon uspješnog agiranja Srbije da Kosovo ne bude primljeno u Interpol, dostigla kulminaciju. Odmah nakon toga, premijerka Ana Brnabić je rekla da ne isključuje vojnu intervenciju kao opciju. Nakon toga je kosovska vlada, protivno volji međunarodne zajednice, donijela odluku da formira vlastitu armiju. SAD, EU i NATO, koji kao zaštitnici Kosova imaju cilj da riješe konflikt sa Srbijom, nemaju plan šta i kako dalje. Dijalog, vođen u režiji EU, prekinut je mjesecima.

Trampova inicijativa

Pošto EU predstavnike Srbije i Kosova ne može dovesti za jedan sto, američka vlada je, piše dalje "Spiegel online", nedavno pokrenula inicijativu. 

Donald Tramp (Trump) je krajem godine Tačija i Vučića pozvao da donesu historijski sporazum pod njegovim pokroviteljstvom. To je bilo direktno ohrabrenje za razmjenu teritorija. Vučić i Tači su prošlog ljeta sami otvorili pitanje korekcije granica. Ali na međunarodnom planu, pa i od Njemačke promjeni granica postoje velika protivljenja. I u samoj Srbiji i na Kosovu su politika i javnost duboko podijeljeni po tom pitanju. 

To pokazuju i stalni protesti protiv Vučićeve autoritarne politike, koji su rezultirali brutalnim i još nerasvjetljenim napadom na jednog opozicionog političara. Mnogi iz protestnog pokreta nazivaju Vučića izdajnikom i traže prekid pregovora s Kosovom. 

- U takvoj situaciji kao reakcija na američku inicijativu Putin se pojavljuje kao igrač - kaže politolog Dušan Reljić iz berlinske Fondacije za nauku i politiku.

- Putin želi pokazati da nema nijedne važne regije na svijetu u kojoj on ne igra - smatra Reljić i dodaje da "Vučić od njega finansijski ne može puno očekivati". 

Osim toga, nastavlja Reljić, Srbija je, kao i cijeli Balkan, ekonomski već integrirana u EU, bez obzira na to što nema pravo samodlučivanja niti pristup strukturnim fondovima, piše u članku koji je objavio "Spiegel online".