ANALIZA Bilans je razočaravajući

"Spiegel": Zapadnobalkanski samit - umorne poze

Sa svoje strane je EU još dramatičnije umorna za proširenja nego prije pet godina

SPIEGEL
06.07.2019 08:17

Samit je trajao od 3. do 5. jula u Poznanju

Foto: swissinfo.ch

Već godinama deset EU država diskutira sa zemljama zapadnog Balkana o učlanjenju u EU – bilans je razočaravajući. A Njemačka profitira od klecavog procesa. 

Haos sa Brexitom, istočno-zapadna dihotomija, sve jači desni populisti i ogorčene borbe oko glavnih fotelja poslije EU izbora – rijetko u protekle tri decenije je unutrašnje stanje EU bilo tako nepogodno za naredni val proširenja. I upravo u takvoj situaciji se u u poljskom Poznanu desio zapadno balkanski samit, kao dio tzv. Berlinskog procesa, koji bi zemljama regiona trebao da nudi bolji i efektivniji plan kretanja ka EU integracijama.

Na sastanak sa političkim vodstvom šest zapadnobalkanskih država je u petak doputovala i njemačka kancelarka Angela Merkel. Zemlje zapadnog Balkana imaju perspektivu ulaska u EU, naglasila je ona, ali moraju da prije toga ispune još puno uslova. Tako glasi standardna, ritualna formula u sali za čekanje EU. 

- Zapadni Balkan ne treba da gaji nikakve nade u ubrzane EU integracije - odgovara na to politolog Dušan Reljić iz berlinske Fondacije Nauka i Politika za SPIEGEL.

Berlinski proces je u međuvremenu pet godina star. Njemačka je ovu diplomatsku inicijativu pokrenula 2014. da bi zastaloj politici proširenja za Albaniju, Bosnu-Hercegovinu, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju ponovo dala zamajac. Inicijativi se priključilo još devet EU država, među njima Austrija, Francuska, Italija i Velika Britanija. Zemljama zapadnog Balkana se time signalizira da EU njihovu integraciju shvata kao bitnu i neophodnu. Istovremeno se time hoće podržati regionalna politička i privredna kooperacija, a i ubrzati uže povezivanje zapadnog Balkana sa EU.

Ekonomske veze sa zapadnim Balkanom su veoma jednostrane

Ali poslije pet godina je bilans Berlinskog procesa prosto razočaravajući. Materijalno posmatrano, uspjelo se samo u ukidanju rominga u zapadno-balkanskom regionu do 2021. i stvaranju jedne omladinske organizacije. A ostalo ? Inicijativa za obrađivanje ratnih zločina u regionu je propala. Infrastrukturni investicioni projekti nisu potaknuti ni milimetar.

Politički je situacija u regionu zapadnog Balkana totalno izgubljena. Odnos između Srbije i Kosova je tako eksplozivan kako već deceniju bio nije, a  ovim državama vladaju najdublje antidemokratska rukovodstva. Albanija,  Bosna i Hercegovina tonu u sve dublje državne krize. A Crna Gora je već tri decenije besprizorna autokratija.

Samo se Makedonija, poslije „šarene revolucije“ 2016., nalazi na putu demokratizacije i izgradnje pravne države. Jeste da je ekonomski region zapadnog Balkana veoma usko povezan sa EU, ali pri tome vrlo jednostrano: on EU služi kao region jeftine radne snage i izvozno tržište, što je sveukupno proizvelo visoki trgovinski deficit regiona s EU.

Sa svoje strane je EU još dramatičnije umorna za proširenja nego prije pet godina. Kao simbol neka služi ono što se nedavno, u junu, desilo u Briselu: otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom je moralo biti opet pomjereno, jer je bilo rezervi u Francuskoj i Holandiji, a čak i u Njemačkoj, koja se do sada smatrala za odlučujućeg zastupnika EU-integracija zapadnog Balkana. Pri čemu je Makedonija, koja je kandidat za EU od davne 2005., napravila historijski sporazum sa Grčkom, riješila time spor oko imena i tako ispunila nabitniji uvjet  za početak pregovora.

Njemačka ciljano odvlači stručnu radnu snagu i akademičare

Uzdržano pozicioniranje EU, zajedno sa nezainteresiranošću USA za zapadni Balkan, za posljedicu ima da ostali internacionalni igrači dobivaju na značaju u regionu koji u međuvremenu služi kao geopolitičko igralište.

Jeste da je utjecaj Rusije, Turske i država arapskog zaliva često pretjerano precijenjen. Ali Kina, kao trenutno najveći davalac kredita u regionu, je stvarno bitan igrač. Ona je investirala već milijarde u infrastrukturu i industriju zemalja zapadnog Balkana. Pojedine države, poput Crne Gore, su stoga već pale u jaku zavisnost od Pekinga.

Imajući u vidu situaciju u regionu i razočaravjući bilans Berlinskog Procesa, eksperti -poput Dušana Reljića- zahtijevaju novo promišljanje EU politike ka zapadnom Balkanu. 

- Mora se napokon shvatiti da su EU i zapadni Balkan jedna geopolitička cjelina, a da zapadni Balkan nije periferni region EU - kaže Reljić.

Jeste da se ne može nastaviti sa politikom proširenja u dosadašnjoj formi, ali EU mora otvoriti svoje strukturalne i kohezione fondove za Zapadni Balkan. Regionu je potrebna masovna gratis-finansijska pomoć i razvojni programi, tvrdi Reljić, jer se samo tako može trajno spriječiti ekonomska propast regiona i masovni egzodus stanovništva iz njegovih zemalja.

Što se tiče ovog posljednjeg, u ciničnom smislu je taj egzodus vrlo uspješno poglavlje Berlinskog procesa za Njemačku. Na hiljade fakultetski obrazovanih mladih ljudi i stručno obučenih radnika svake godine napušta region zapadnog Balkana. Najveći dio njih biva ciljano privučen od Njemačke.

 

Prijevod teksta: Mirko Vuletić

Komentari

NA VRH