Prvog dana 2020. godine Hrvatska je preuzela šestomjesečno rotirajuće predsjedavanje Evropskom unijom. Zvaničan početak predsjedavanja bit će obilježen 9. januara, dolaskom članova Evropske komisije u Zagreb i koncertom u Hrvatskom narodnom kazalištu.
Hrvatski premijer Andrej Plenković predstavio je danas ključne aspekte u narednih šest mjeseci povodom hrvatskog predsjedavanja.
- Mi smo na početku novouspostavljenog institucionalnog ciklusa. Naš kontekst predsjedanja vrlo je specifičan, zahtjevan. Očekujemo da Evropska komisija svoj zakonodavni plan predstavi do kraja januara. Nakon toga će hrvatska pratiti te zakonske prioritete Komisije, ta različita tijela. Od ministarskih nivoa, preko predstavnika i 250 radnih skupina koje postoje na stručnom i operativnom nivou - kaže Andrej Plenković.
Plenković je kazao i da su hrvatski prioriteti Evropa koja se razvija.
- Tu je sve ono što možemo staviti u kontekst privrednog rasta i razvoja svih članica Evropske unije, jačanje privrede, tržišta rada i konkurentnosti u kontekstu globalnih trgovinskih odnosa. Zalagat ćemo se za politiku kohezije. Važna je politika demografske revitalizacije. Na našu inicijativu ta je politika uvrštena u strateški program EU. Tema koja je problematična i značajna za pola članica EU - naglasio je Plenković.
On smatra da je pitanje povezivosti ključno pitanje srca Evropske unije u kontekstu četiri slobode i u kontekstu jačanja i povezivanja kada je riječ o saobraćajnoj infrastrukturi, energetskoj infrastrukturi i digitalnoj povezanosti.
Prema riječima Plenkovića, Hrvatska će nastojati da pronađe način kako da se otvore pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, navodeći da je to njihov politički cilj i u konsultacijama s novom Evropskom komisijom i sa svim drugim članicama. Zemlje jugoistočne Evrope razvrstao je u tri grupe.
- Crnu Gori i Srbiju koje već pregovaraju, na Albaniju i Sjevernu Makedoniju koje bi trebale početi pregovore i BiH i Kosovo koji su objektivno dalje u ovome trenutku institucionalnog približavanja. Nama je posebno važno, što je i logično, a tu temu dižemo i ranije smo dizali na nivou institucija EU, da napredak ostvari i BiH. Hrvatska tu ima poseban interes. Ministar vanjskih poslova Grlić Radman bio je nakon formiranja novoga Vijeća ministara, prvi ministar koji je posjetio Sarajevo i susreo se sa svojom kolegicom - poručio je Plenković.
On je naveo i da dobri odnosi sa BiH, povijesna i fizička povezanost dvije zemlje, ekonomski odnosi te činjenica da su Hrvati konstitutivan narod u BiH, za Hrvatsku predstavljaju obavezu da što više učini u putu BiH ka EU.
