Neposredno nakon objavljivanja preliminarnih rezultata izbora u Crnoj Gori, lideri opozicionih koalicija pojavili su se pred kamerama. Ne skrivajući oduševljenje rezultatima - DPS 35,12 posto, koalicija "Za budućnost Crne Gore" 32,52 posto, koalicija "Mir je naša nacija" 12,55 posto "Crno na bijelo" 5,57, Socijaldemokrate 4,09 posto - uputili su ipak poruke pomirenja ostavljajući utisak da ne žele politički revanšizam.
Ruka pomirenja suprotstavljenoj političkoj opciji, bez revanšizma, saradnja sa manjinama - to je pozitivna poruka koju je Zdravko Krivokapić, lider koalicije "Za budućnost Crne Gore", sinoć u govoru ponudio građanima Crne Gore, još aktuelnim vlastima, ali i strankama s kojima bi možda mogao da pravi novu crnogorsku vladu.
Krivokapićev miroljubivi govor dočekan je s olakšanjem.
Uprkos tome, zbog izbornih rezultata u Crnoj Gori, slavilo se u gradovima RS u BiH, Banjoj Luci, Palama, Istočnom Sarajevu ali i u Beogradu i Čačku u Srbiji. Međutim, u narednim danima preostaje da se vidi ko je, ustvari pobijedio na izborima. DPS je i dalje pojedinačno najjača stranka u Crnoj Gori, a njen predsjednik je Milo Đukanović koji je i predsjednik Crne Gore.
Kako sada stvari stoje, presudna prevaga za formiranje nove vlasti u Crnoj Gori mogao bi biti Albanac Dritan Abazović, prvi čovjek Ujedinjene reformske akcije (URA), mladi političar koji se i u predizbornoj kampanji zalagao za ekspertsku vladu. Kako će na to gledati prosrspki blok, ostaje da se vidi. Ono što su slavljenici pobjede u Crnoj Gori, Srbiji i RS-u, tačnije pristalice prosrpske politike zanemarile, jeste da je sigurno Abazović ideološki mnogo bliži Demokratskoj partiji socijalista nego prosrpskim strankama.
Raniji konflikti, žestoki govori mladog Abazovića upućeni predsjedniku Crne Gore Đukanoviću, ne moraju primarno značiti da će se prikloniti strankama prosrpske orijentacije. I sam Abazović je kazao da mu ni Demokratski front nije mnogo blizak. Treba podsjetiti da je Budimir Aleksić, poslanik DF-a, 2018. godine je rekao da Abazović "pokušava da prevari srpsko biračko tijelo".
- Nije nikakva tajna da je Dritan Abazović, koji inače voli da se predstavlja kao građanski političar, crvenio dlanove aplauzima Tačiju dok ga je proglašavao počasnim građaninom Ulcinja i donio iz ambasade platformu za sastavljanje vlasti u Nikšiću koja je bila jedan najobičniji antisrpski pamflet uperen protiv većine građana Nikšića - rekao je Aleksić.
Kakogod, neviđeni medijski pritisak, vođen iz Beograda, kaže hrvatski analitičar Davor Đenero, posredstvom medija pod kontrolom Beograda u Crnoj Gori, postigao je rezultat, konstitucionalistički blok je oslabljen.
- Donedavni ruski ambasador u Podgorici Andrej Nesterenko očito je u Crnoj Gori obavio fantastičan posao za Putina i bitno pridonio stvaranju kaosa na Balkanu. Nesterenko uskoro sjeda u fotelju ruskog ambasadora u Zagrebu, a čini se da hrvatska politička elita nije svjesna da bi to morao biti povod za uzbunu i brzo krpanje svakog eventualno otvorenog euro - atlantskog otkrivenog boka u Hrvatskoj.
Vlada koja bi bila predvođena Radovićevim „Velimirovićevcima” u Crnoj Gori još nije osnovana, i do njenog osnutka ipak je još dalek put. Međutim, Crna Gora bi se mogla dramatično promijeniti. I za Bošnjake, i za Hrvate i za Albance ona bi mogla prestati biti domovinom koja brine za manjine, a za susjede - Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Kosovo i Albaniju - s takvom novom administracijom sigurno ne bi bila zemlja evropskog dobrosusjedstva, s kojom je moguće racionalno riješiti sva otvorena pitanja - napisao je Đenero.
Karte su na stolu, ništa nije definitivno, treba računati na Đukanovićevo političko umijeće. Također, ne treba zaboraviti da je on predsjednik Crne Gore do 2023.
