Smanjene isporuke, antivakserski fenomen, nepovjerenje zbog straha od nuspojava i obustava vakcinisanja na razini brojnih država – razlozi su zbog kojih vakcinisanje stanovništva ide sporije nego što se očekivalo. Danas poput naučne fantastike zvuči činjenica da je prije 50 godina u Jugoslaviji vakcinisano 18 miliona ljudi u samo nekoliko sedemica, čime je epidemija velikih boginja efikasno prekinuta.

U Hrvatsku je dosad stiglo 617.516 doza vakcina, a vakcinisane su 500.233 osobe. Prvom dozom njih 381.164, a drugom dozom 117.283. Pfizerovom vakcinom vakcinisano je 323.807 osoba, 82.178 Moderniniom i 204.019 AstraZenecinom. Za 7.512 vakcinisanja nije poznat status, što u HZJZ-u objašnjavaju redovnim 5-postotnim greškama u radu koje ne utječu na proces. Ukupno je u Hrvatskoj u tri i pol mjeseca vakcinisano tek nešto više od pola miliona građana, od toga samo oko tri posto i drugom dozom. Starijih od 20 godina ima oko tri miliona pa proizlazi da je vakcinisano oko 13 posto odrasle populacije.

Prema posljednjim podacima Evropskog centra za kontrolu bolesti (ECDC), procjena je da najbolju vakcinisanost za prvu dozu ima Mađarska s vakcinisanih 35,9 posto. Slijede Malta (34,4), Španija (21,7) i Nizozemska (20,9%).

Njemačka je vakcinisala 19,1 posto, Austrija 20,3 posto, Slovenija 19,3 posto građana. Najlošija je Bugarska s osam posto. Za Hrvatsku u toj tablici stoji da je vakcinisala 14,2 posto građana. Tu negdje, ali ipak malo bolje stoje Rumunija (14,6), Češka (15,8) i Grčka (16,2). Za kolektivni imunitet trebalo bi vakcinisati bar 70 posto populacije, procjenjuju infektolozi, ali uz eventualni rast lakoće i brzine kojom se prenosi virus, taj se postotak može popeti i do 90 posto.