Hrvatski predsjednik Zoran Milanović izrazio je danas zadovoljstvo što je u završni dokument samita NATO-a, u dijelu koji govori o Bosni i Hercegovini, spomenut Dejtonski sporazum, ali i zabrinutost zbog otpora nekih država da se to ubaci u tekst.

Zadovoljan i zabrinut

- Zadovoljan sam i zabrinut, jer to što se događalo s komunikeom u onom dijelu koji je nama interesantan nije normalno. Morat ćemo ispitati što točno stoji iza toga i kako je moguće da jedan nemali broj država sabotira, otvoreno opstruira, onemogućava da se u pasus o BiH uopće spomene Dejtonski sporazum, kao da je to nešto otrovno - rekao je Milanović nakon završetka samita NATO-a

Dodao je da je on u zadnji trenutak uspio to ubaciti.

- Da to nisam napravio, imali bismo deklaraciju koju kao da je pisao neki korifej, zagovornik tzv. građanske BiH, što zvuči jako plemenito, ali je u stvari podvala - kazao je

Milanović je istaknuo da će hrvatska diplomacija morati, kako se ovo ne bi ponovilo, "iskopati zašto postoji tolika opstrukcija prema Daytonu".

- Ovo me upućuje na jedini mogući zaključak, a to je da neki imaju nekakve kreativne planove s BiH. E, tu će se Hrvatska pitati, pitat će se i bosanski Srbi, nisu bili naši saveznici u ratu, bili su neprijatelji. Bošnjaci su ipak bili saveznici u najvećem dijelu vremena, ali ono što mene zanima u BiH, cjelovitoj, neokrnjenoj, jedinstvenoj i to nikada ne dovodim u pitanje, jest sudbina i temeljna državna glasačka i građanska prava bosanskohercegovačkih Hrvata, koji su skoro svi hrvatski državljani - rekao je hrvatski predsjednik i dodao:

- Važno je da se Dayton spomene, zato što u protivnom nema Hrvata u BiH. Sada dolazimo na pitanje je li to važno. Meni jest - rekao je Milanović.

Rekao je da "očito postoji planovi diplomatskih drugo i treće-pozivača da se umjesto u svom komšiluku i u svom đardinu igraju državno-pravnih eksperimenata u državi koja je susjedna Hrvatskoj, državi koja je utemeljena na međunarodno-pravnom aranžmanu, koji je na snazi i čiji je Hrvatska supotpisnik".

Dodao je da pola miliona Hrvata trebaju ostati živjeti u BiH, ne "u Hrvatskoj do Drine ili do Čitluka".

Na marginama sastanka

Rekao je da je o ovom pitanju razgovarao na marginama sastanka skoro sa svim čelnicima, nije spominjao nikoga ponaosob, osim francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron).

- U kuloarima možete pričati praktički sa svima. Premijer ima više prilike za to nego ja i može, primjerice, s Makronom to riješiti za deset minuta - rekao je Milanović.

Na pitanje postoji li komunikacija i koordinacija u vanjskoj politici između Ureda predsjednika i vlade Milanović je rekao da je o svakom potezu, njegovom ili njegovih saradnika, obaviješteno Ministarstvo vanjskih poslova, ali da "obrnuto ne vrijedi".