CRNA GORA

Abazović: Najbliža opcija je opstanak postojeće Vlade

Abazović, koji boravi u zvaničnoj posjeti Vašingtonu, rekao je poslije susreta sa visokim zvaničnicima Stejt departmenta da je glavna poruka da su SAD čvrsto uz Crnu Goru

Glas Amerike

Potpredsjednik crnogorske vlade Dritan Abazović

Foto: Glas Amerike


Ocjene iz izvještaja Evropske komisije u kojem se navodi da su reforme u Crnoj Gori usporene su realne, a za veći napredak potrebne je drugačije pravosuđe i tužilaštvo, ocijenio je potpredsjednik crnogorske vlade Dritan Abazović u intervjuu za Glas Amerike.

Abazović, koji boravi u zvaničnoj posjeti Vašingtonu, rekao je poslije susreta sa visokim zvaničnicima Stejt departmenta da je glavna poruka da su SAD čvrsto uz Crnu Goru. Također, vjeruje da je, uprkos aktuelnim pregovorima o rekonstrukciji, Crna Gora najbliža opciji da zadrži postojeći sastav vlade.

Došli ste u zvaničnu posjetu Americi nešto više od godinu dana nakon što ste se posle parlamentarnih izbora obavezali da ćete Crnu Goru zadržati na proevropskom putu. Zamjenica državnog sekretara je tvitovala da se sastala sa vama da bi podržala inkluzivnu, zapadno orijentisanu Crnu Goru. Da li američki zvaničnici sa kojima ste danas razgovarali veruju da je Crna Gora i dalje na tom prozapadnom putu?

Prozapadni kurs

- Bilo je zadovoljstvo danas razgovarati u Stejt departmentu, i ovo što ste postavili kao jednu hipotezu i pitanje - ja samo mogu da odgovorim potvrdno, dakle apsolutno ostajemo posvećeni našem prozapadnom kursu, našoj jasnoj i nedvosmislenoj spoljnoj politici i svemu onome što smo parafirali kao tri lidera nakon parlamentarnih izbora prošle godine. To niko ne može dovesti u pitanje, u suprotnom mislim da će biti potrebe da se nađu neki drugi partneri i drugi aranžmani.

Dakle sa tim nema kalkulacije, mi naš put znamo, Crna Gora je izabrala da svoju budućnost vidi na Zapadu, ja to zaista podržavam kao potpredsjednik vlade, to podržava i cijela vlada i mislim da je bilo važno da se u direktnim kontaktima sa našim najbližim partnerima i zemlji koja ima najviše mogućnosti da nam pomogne na tom putu, a to i radi, SAD, nekako potpuno i oko ovog i drugih pitanja postavimo stvari na svoje mjesto i damo potvrdu kako je rekla pomoćnica državnog sekretara, damo potvrdu onome što je naša zajednička budućnost.

Ko bi to mogao da dovede u pitanje?

- Postoje razne strukture koje ne žele da Crna Gora postane dio zapadne civilizacije. Postoje strukture koje su duboko ogrezle u korupciji i organizovanom kriminalu i nisu do sada dozvoljavale da se zemlja razvija na jedan pravilan način ni ekonomski, ni politički i kulturno, a postoje i strukture koje žive u nekim fantazijama i zarobljenici su politike prošlosti, politike 90-ih.

Koje su to strukture zarobljene u 90-im?

- Imate ih razne i ne bi ih pobrojavao imenom zato što one nisu samo dio crnogorskog društva nego i dio regiona zapadnog Balkana, takvi su trendovi, nije to karakteristika samo Crne Gore, takvi su trendovi da tamo i dalje postoje retrogradne politike, postoje i progresivne politike, postoji manjak demokratije – govorim za čitav region – postoji ono što su vidovi autoritarnog upravljanja ali postoje i nove, po mom skromnom sudu zdrave političke snage koje žele da čitavom regionu, mi smo naročito zainteresovani za svoju zemlju, Crnu Goru, ali bismo se radovali da to vidimo u regionu, vide da konačno pravimo jasnu razliku između politike prošlosti i budućnosti, i da naše politike budućnosti treba da se vežu za Evropsku uniju, drugačiji vid modernizacije, drugačiji vid ekonomskog uobličavanja država i to je nešto na čemu treba zajednički da radimo.

I smatrate da u SAD to prepoznaju?

- Apsolutno. Nemam zaista dilemu, nisam je imao ni prilikom dolaska, mislim da su njihove poruke jasne, i zvanične i nezvanične, i da oni daju podršku snagama koje zaista žele jednu pravu, drugačiju viziju regiona i drugačiju viziju Crne Gore u smislu demokratskog uzdignuća, jačanju njenih institucija, i trasiranju jednog puta koji će voditi brže prema EU.

Tokom predstavljanja izvještaja Evropske komisije čule su se ocjene da je Crna Gora protekle godine stagnirala, da su reforme usporene, izaslanik za Balkan Gabrijel Eskobar, sa kojim ste danas razgovarali, je na prošlonedeljnom 2BS Forumu rekao da postoji zabrinutost, citiram, kada je u pitanju opasnost za NATO u razmjeni podataka sa novom crnogorskom vladom. Američki i evropski zvaničnici izražavaju zabrinutost zbog produbljivanja podjela i tenzija u Crnoj Gori koju su uvjek smatrali uspješnim primjerom multietničnosti i multikulturalizma. Imajući sve to u vidu, da li su obećanja iz sporazuma za sada bila ipak samo deklarativna?

Obećanja iz sporazuma

- Ne, obećanja iz sporazuma su se ispunila, dakle možda ne u nekim segmentima u cjelosti, ali znate da nije prošlo godinu dana od kada se formirala nova vlada, prošlo je samo deset mjeseci, izvještaj o napretku se radi od oktobra do oktobra, znači obuhvatio je i period kada nije bilo Vlade Crne Gore, ali logično je nakon što se formirala nova vlada prvi put u istoriji nakon što se promijenila vlast da neće biti lako ni administrativno postaviti stvari, niti uraditi neke stvari koje nisu mogle da se urade za 30 godina, možda očekivanja građana ili očekivanja političara ponekad nemaju utemeljenja u tome što je stvarnost u nekoj državi, konkretno ovde u Crnoj Gori.

Kada je riječ o gospodinu Eskobaru, mislim da smo se potpuno razjasnili oko svih stvari, da je njemu više nego jasno da smo posvećeni onome što smo potpisali i da je on zapravo iskazao podršku tome, dakle nema opasnosti od toga da Crna Gora uradi nešto suprotno interesima NATO alijanse. Da li postoje neke brige - postoje, zato što one postoje i neke rezerve postoje prema mnogim državama, mi krizu demokratije ne možemo da vidimo samo u Crnoj Gori. To što smo mi emitovali stabilnost ne znači da smo emitovali demokratiju.

Ali da li ste o tome konkretno razgovarali na sastanku?

- Odmah ću vam reći, da razriješimo svaku dilemu, mi ne bi imali ovu situaciju da imamo izgrađene institucije, institucije su trebale da se izgrade 30 godina, a ne da imamo situaciju da ako dodje u jednom trenutku do promjene vlasti što je logično u svim demokratskim društvima, da će to da izazove određene posljedice. Treba sagledati stvari, po mom skromnom sudu, racionalno i kako odgovaraju istini a ne kako odgovaraju nekom političkom subjektu u određenom trenutku.

Dakle, ono što je glavna poruka sa svih sastanaka i biće zvanično ako već nije i postalo zvanično jeste da Amerika čvrsto stoji uz Crnu Goru i da čvrsto stoji uz vladu Crne Gore, ovu vladu Crne Gore. I da sve te priče da ukoliko dođe do određenih promjena, i ukoliko neki ljudi više ne budu više vladali Crnom Gorom nego budu došli neki drugi, da će taj odnos potpuno da se promijeni, to se nije desilo, i to je najveća potvrda ovih sastanaka koje smo imali. Da li mi treba da radimo, i to je u kontekstu izvještaja mnogo više u narednoj godini, da li treba mnoge segmente da popravimo, apsolutno treba, da li treba da ubrzamo reformski put – apsolutno treba, da li treba više da radimo na distribuciji pravde, apsolutno treba.

Nova vlada je bila na vlasti tokom najvećeg perioda koji izvještaj pokriva. Njegovi djelovi se konkretno odnose na neke poteze nove vlade Imajući to u vidu, kako komentarišete ocjenu da su reforme usporene?

- Komentarišem je kao realnu, da ne bi bilo neke dileme, promijenila se administracija, struktura vlade, mnogi ljudi su otišli iz javne administracije, neki novi su došli, tu treba malo vremena. Ali ima i pozitivnih segmenata, da ne bude da je sve tako crno, dakle segmenti, pa evo ispašće kao neko samoreklamiranje, ali segmenti koji su više vezani za kabinet potpredsjednika su afirmativni, mi u spoljnoj politici dobijamo samo pluseve, izvještaj to konstatuje, borba protiv organizovanog kriminala je primijećena kao napredak, borba protiv visoke korupcije, konstatovane su neke stvari koje su činjenične kao najveća zaplijena kokaina u istoriji Balkana generalno na kojoj je posebno čestitao i apostrofirao Stejt department.

Tenzije postoje i u vladajućoj većini, još nema dogovora o rekonstrukciji Vlade. Da li ste sa američkim zvaničnicima razgovarali o rekonstrukciji Vlade?

- Jesam, ali ne bih sada iznosio detalje, mislim da je dobro da su i oni upoznati sa situacijom. Vidjećemo, ja mislim da ova Vlada treba da nastavi da radi u punom kapacitetu, to je jako važno, a da ako bude bilo nekih novih momenata, pošto sada jednostavno nemamo situaciju da smo blizu dogovora, ako bude bilo nekih novih momenata da zaista te momente predstavimo na najbolji moguči način, da pokušamo da u međusobnoj komunikaciji poboljšamo rad Vlade. Ali dok se to ne desi ja mislim da cijela Vlada, počevši od premijera, potpredsjednika do ministara, trebaju da rade u punom kapacitetu i da daju gas vezano za mnoge stvari koje stoje pred nam kao izazovi.

Da li je Amerika komentarisala mogući ulazak Demokratskog fronta u Vladu tokom vaših sastanaka?

- Ne bih zaista to komentarisao, mislim da smo imali jako produktivne sastanke, mislim da će iz ovoga gledaoci moći da zaključe o čemu je riječ i da je pozicija vrlo jasna i nedvosmislena. Tako da sam lično vrlo zadovoljan. Mi što zastupamo znamo, zašto neke stavove zastupamo, kome to nije jasno neka traži objašnjenja na nekim drugim adresama. Pošto je ovo političko pitanje, ja predstavljam takođe jednu političku stranku, mslim da su pozicije Građanskog pokreta URA jasne, nedvosmislene i potpuno usklađene sa našim međunarodnim partnerima.

Da li ulazak Demokratskog fronta u Vladu smatrate odstupanjem od sporazuma kojeg ste potpisali nakon parlamentarnih izbora s obzirom na to da je DF protiv crnogorskog članstva u NATO-u, a zalaže se i za tješnje odnose sa Rusijom? Znamo šta EU, SAD i NATO misle o uticaju i potezima Rusije na Balkanu...

Zajednički imenilac

- Nama je bilo važno da tog, 9. septembra, lider njihove liste potpiše Sporazum koji je jasno trasirao ovaj principijelni put Crne Gore. Nakon toga jedan dio Demokratskog fronta je sam nakon toga kritikovao njihovog nosioca liste da je to uradio bez njihovog znanja i da se oni sa tim ne slažu. Da je to protivno njihovoj politici i tako dalje. Da li je došlo do nekih promjena kod njih i da li su oni sad saglasni sa tim sporazumom ja ne znam. Zaista, ne znam.

Da li ćete tražiti od njih da se obavežu da su saglasni sa Sporazumom prije, eventualnog, ulaska u Vladu? Da li je to uslov da Demokratski front uđe u Vladu?

- Mi smo rekli da smo mi za nestranačku Vladu. Dakle, to je bio model oko kojeg smo mi pronašli minimalni konsenzus 2020. godine. I to je to. Sve ostalo bi nas vodilo u neki novi projekat, u neku novu Vladu. Nije to nelegitimno, niti ćemo izbjegavati dijalog i oko toga, ali hoću da kaže da građani treba da znaju da je to, ovo što sad imamo bio taj zajednički imenilac određenih struktura koje različito percipiraju i budućnost Crne Gore i prošlost Crne Gore. Dakle, što je legitimno, ali ovo je bio zajednički imenilac, tako da me raduje ako još neko bude želio da potpiše Sporazum, ja mislim da je to kvalitet više, da je to ispravnost, da će to govoriti o ispravnosti više naših stavova, ali ne vidim zašto bi sada u ovom trenutku mi insistirali na tome. Ili nekoga privolili ili ucjenjivali da to uradi. Oni ako osjete potrebu mogu to zaista da urade, ja ću se radovati tome.

Da li je Crna Gora bliža novoj Vladi, ostanku aktuelne, ili prijevremenim izborima?

- Po mom skromnom sudu, ona je najbliža ostanku postojeće Vlade i nastavku rada postojeće Vlade. Ako neko sa ovom Vladom nije zadovoljan, postoje mehanizmi kako se to može provjeriti. Mislim da je to zaista fer, ali mislim da nije fer da se Vlada ucjenjuje, mislim da nije fer da se ucjenjuju građani Crne Gore kroz to da se eventualno neće glasati budžet Crne Gore i neki drugi akti koji su zaista značajni za ukupan prosperitet društva.

Više o temi Dritan Abazović

NA VRH

Podijeli članak na