JE LI NAMA IŠTA OSTALO

Zemlja na prodaju: Prošle godine svaki četvrti kupac stana bio stranac, ostale su oranice

Krupnije i kvalitetnije parcele već su raspodijeljene, stranci su i do sada mogli kupovati zemljište preko firmi

E. Š. / Večernji list

Gleda li se prosjek, hektar poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj gotovo je šest puta jeftiniji nego u susjednoj Sloveniji, a 13 puta jeftiniji nego u Italiji

Foto: AGENCIJE


Udio stranaca među kupcima nekretnina 2010. bio je 14 posto, a 2020. svaki je četvrti bio stranac, piše Večernji list, navodeći da Slavonija čeka juli 2023. kad ističe zabrana prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima.

Posljednjih deset godina u Hrvatskoj je prodano 314 hiljada stambenih nekretnina, a godišnje se broj prodanih stanova i apartmana kretao od 23 hiljade u prošloj godini, što je bio najniži broj, do gotovo 40 hiljada u 2010. godini.

Nema ljudi jabuke da beru

Stranci imaju sve važniju ulogu na tržištu te su u deset godina kupili 60 hiljada stanova ili apartmana. I dok je 2010. udio stranaca među kupcima bio 14 posto, prošle je godine svaki četvrti kupac apartmana ili stanova bio stranac.

Stranci su lani tako kupili četiri od deset prodanih nekretnina u Istarskoj županiji, tri od deset u Primorskoj-goranskoj, svaku četvrtu u Zadarskoj županiji, svaku petu od Dubrovnika do šibenskog područja i 16 posto u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje je udio stranaca među kupcima na Jadranu bio najniži.

- Mi nemamo dovoljno ljudi ni da se jabuke poberu, kaže Lovrinčević koji ističe da su mnogi postali eksperti za sisteme EU grantova te da se prilagođavaju uvjetima iz natječaja kako bi uložili što manje, a izvukli veće iznose podrške bez znatnog povećanja proizvodnje.

Šest puta jeftinije

Gleda li se prosjek, hektar poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj gotovo je šest puta jeftiniji nego u susjednoj Sloveniji, a 13 puta jeftiniji nego u Italiji. U Mađarskoj je hektar obradive zemlje oko 4700 eura, u Rumunjskoj oko 5000 eura.

- Krupnije i kvalitetnije parcele već su raspodijeljene, stranci su i do sada mogli kupovati zemljište preko firmi, kaže Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta.

Kogod kupi zemljišta u Slavoniji, a ne čini to zbog špekulativnih razloga već se želi baviti poljoprivrednom proizvodnjom, suočit će se s velikim problemom gdje će naći radnike.

NA VRH

Podijeli članak na