Lideri zemalja članica Evropske unije, okupit će se danas popodne na vanrednom samitu u Briselu na kojem bi trebali izabrati nove ljude na mjestu predsjednika Evropskog vijeća i visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku te razgovarati o aktualnim vanjskopolitičkim temama.
Uoči samita biće održani i stranački sastanci na kojima evropske političke stranke nastoje iskoordinirati svoja stajališta za samit. Lideri socijaldemokratskih vlada sastaće se danas prijepodne ovaj put iznimno u Parizu, na poziv francuskog predsjednika Francoisa Hollandea. Na tom sastanku, uz domaćina Hollandea sudjelovat će ukupno osam predsjednika vlada premijer Hrvatske Zoran Milanović, austrijski kancelar Werner Faymann, premijer Belgije Elio Di Rupo, premijerka Danske Helle Thorning-Schmidt, Italije Matteo Renzi, Malte Joseph Muscat, Rumunjske Victor Ponta te Slovačke Robert Fico.
Lideri koji pripadaju Evropskoj pučkoj stranci sastat će se u Briselu. Kao najizgledniji kandidat za novog predsjednika Evropskog vijeća, umjesto Hermana Van Rompuya, kojem mandat ističe 30. novembra, spominje se poljski premijer Donald Tusk, na mjestu visoke predstavnice, umjesto Catherine Ashton, najčešće se spominje talijanska ministrica vanjskih poslova Federica Mogherini.
Mogherini se kao najizglednija kandidatkinja spominjala i na zadnjem samitu 16. jula kada lideri nisu uspjeli o tome postići saglasnost. Njezinom imenovanju najviše se su protivile neke zemlje iz srednje i istočne Evrope, u prvom redu Poljska. Aktuelnoj italijanskoj ministrici vanjskih poslova, koja pripada grupaciji evropskih socijalista, zamijeraju previše popustljiv stav prema Rusiji. Međutim, to protivljenje moglo bi biti anulirano ako se za predsjednika Evropskog vijeća izabere Donald Tusk, čija stranka pripada Evropskoj pučkoj stranci.
Tandem Tusk - Mogherini zadovoljava stranačku, spolnu i geografsku ravnotežu i ako neko od njih otpadne, vjerovatno onda otpadaju oboje. Tusk ima podršku Njemačke, Velike Britanije i Francuske. Njemačka kancelarka već duže vrijeme nagovora Tuska da preuzme ovu dužnost, a britanski premijer David Cameron mu daje podršku jer "želi reformirati EU".
Francuska se ranije protivila mogućnosti da na čelu Evropskog vijeća bude kandidat iz zemlje koja nije članica eurozone, što je slučaj s Tuskom, ali je u međuvremenu promijenila stajalište. Tusk je tako isplivao kao najizgledniji kandidat, a kao najveći minus spominje mu se slabo znanje engleskog i nikakvo francuskog jezika, što mu može otežati komunikaciju s evropskim partnerima.
Kao mogući kandidati za predsjednika Evropskog vijeća još se navode bivši latvijski premijer Valdis Dombrovskis, bivši finski premijer Jyrki Katainen, bivši talijanski premijer Enrico Letta, danska premijerka Helle Thorning - Schmidt i irski premijer Enda Kenny. Uz Mogherini, kao mogući kandidati za položaj visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku spominju se i bugarska povjerenica Kristalina Georgieva te poljski i holandski ministri vanjskih poslova Radoslaw Sikorski i Frans Timmermans.
Na imenovanje novog šefa evropske diplomatije, koji je ujedno i potpredsjednik Komisije, čeka i novi predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker, koji muku muči s nedostatkom ženskih kandidata za novi sastav Komisije. Juncker, koji će sudjelovati na samitu, najavio je da će u prve dvije sedmice septembra objaviti popis povjerenika u svojoj Komisiji.
Samo su četiri zemlje članice za sada predložile kandidatkinje, s tim da su još neke države predložile više kandidata među kojima su i žene, a iz još nekih zemalja stižu najave da bi mogle predložiti žene za članice Komisije. Prema sadašnjim informacijama, Junckerova Komisija u najboljem slučaju mogla bi imati najviše osam žena, dok ih je u sadašnjoj Barrosovoj devet.
Juncker i prije imenovanja je najavio da želi imati barem jednak broj žena kao i u sadašnjem sastavu Komisije, a iz Evropskog parlamenta vrše pritisak treba biti barem jedna više nego dosad. Isti problem imao je i Jose Manuel Barroso kada je prije pet godina sastavljao Komisiju, ali je na kraju, ipak, uspio dobiti devet povjerenica. Juncker pokušava dobiti još ženskih kandidata nudeći državama članicama atraktivniji i važniji resor ako mu predlože kandidatkinju. Lideri će, također, razgovarati o stanju u Ukrajini, Bliskom istoku i Iraku. Njemačka kancelarka Angela Merkel najavila je da će na samitu biti razmotrena mogućnost uvođenja novih sankcija Rusiji zbog izvještaja o sve većem broju ruskih vojnika u Ukrajini i napredovanju proruskih separatista.
