Njemačka obilježava 25 godina od pada Berlinskog zida. Građani posjećuju svjetlosne instalacije postavljene duž Zida koji je jednom razdvajao Berlin na kapitalistički Zapad i komunistički Istok. 6.800 svjetala postavljeno je duž 15-kilometarske rute gdje je Zid jednom prolazio.
 
Rušenje zida, 9. novembra 1989., jedan je od najsnažnijih simbola revolucije koji je označio i kraj Hladnog rata. 
 
Ne događa se često da se historijska odluka objavi nepromišljeno, gotovo slučajno, na kraju inače dosadne i zamorne novinarske konferencije. Ali upravo je tako istočnonjemačka komunistička vlada obznanila svijetu da će Berlinski zid, najsnažniji simbol Hladnog rata, biti otvoren nakon tri desetljeća.
 
Volker Warkentin, tadašnji dopisnik Reutersa iz Berlina, svjedočio je najpoznatijoj novinarskoj konferenciji u modernoj njemačkoj historiji, tog 9. novembra 1989. godine. Bez ikakve pompe sazvao ju je član politbiroa partije i njezin glasnogovornik Guenter Schabowski.
 
- Sat vremena je klepetao o dosadnim zaključcima sa sastanka centralnog odbora komunističke partije, prisjeća se Warkentin.
 
Mnogi novinari već su napustili malu prostoriju bez prozora na prvom spratu međunarodnog press-centra u Istočnom Berlinu. Jedni su otišli kući, a drugi do restorana u kojem je Stasi rutinski snimao strane novinare skrivenim kamerama.

Iako je mjesecima rastao pritisak na istočnonjemačku vladu da odobri "Reisefreiheit" (dozvolu za putovanje), Schabowski o tome nije imao ništa za reći sve dok ga na kraju konferencije dopisnik talijanske Anse Riccardo Ehrman nije upitao za odredbe o putovanjima. Bilo je to u 18.53 sati.
 
- Stoga smo... odlučili danas... da implementiramo propis koji će svakom građaninu Njemačke Demokratske Republike omogućiti da... napusti DDR na bilo kojem graničnom prijelazu, zbunjeno je govorio Schabowski, prenosi Index.
 
- Izgledao je kao da jedva vjeruje vlastitim riječima i svi smo bili zaprepašteni. Što je upravo rekao??, opisao je Warkentin nevjericu među kolegama.