GLOBUS

CPI:Jugoistočna Evropa ne bi trebala postati deponija za prljave energetske projekte

Istaknuta važnost primjenjivanja pravila o javnim nabavkama i državnoj pomoći

Fena

11.3.2015

Prošle sedmice su predsjedavajući delegacija Evropskog parlamenta za šest zemalja u procesu pristupanja Evropskoj uniji, te potpredsjednica Evropskog parlamenta, uputili pismo potpredsjedniku Evropske komisije Marošu Šefčoviču i komesaru za klimu i energetiku Miguelu Ariasu Cañeteu, sa zahtjevom da osiguraju da reforma Ugovora o Energetskoj zajednici bude usklađena sa uvjetima za članstvo u EU.

Organizacije civilnog društva SEE Change Net i Climate Action Network Europe su zahvalile predstavnicima Evropskog parlamenta na izražavanju iskrene zabrinutosti za budućnost energetskog sektora u zemljama Jugoistočne Evrope.

Ugovor o Energetskoj zajednici združuje Evropsku uniju sa zapadnim Balkanom, Ukrajinom i Moldavijom.

Proces revizije Energetske zajednice, koji je trenutno u završnoj fazi, bi trebao osigurati da partnerske zemlje zadovolje sve relevantne okolišne, klimatske i društvene uvjete pri razvijanju njihovih energetskih politika.

Anneliese Dodds, Monica Macovei, Tonino Picula, Eduard Kukan i Alojz Peterle, predsjednici delegacija za zemlje Jugoistočne Evrope, kao i Ulrike Lunacek, članica delegacije i potpredsjednica Evropskog parlamenta, smatraju da zakonski okvir Energetske zajednice treba stvoriti jednake okolišne standarde, te osigurati da Jugoistočna Evropa “ne postane deponija za prljave energetske projekte”.

- Društveni aspekt Energetske zajednice mora biti uzet u obzir u bilo kojoj diskusiji o njenoj budućnosti - rekla je zastupnica Evropskog parlamenta Anneliese Dodds.

- Više se mora učiniti na obračunavanju sa energetskim siromaštvom i zaštiti korisnika i korisnica, posebno onih ranjivih, kao i osiguravanju pristojnih uslova za rad - dodala je.

Zastupnici su također istakli važnost primjenjivanja pravila o javnim nabavkama i državnoj pomoći, kako bi se u regiji povećala transparentnost, te potakli Energetsku zajednicu da se obaveže na Mapu puta Evropske unije do 2050. godine i prioritetno primijeni klimatske ciljeve za 2020. i 2030. godinu.

- Ove godine se od svih zemalja očekuje da se obavežu na smanjenje emisija stakleničkih gasova za potrebe globalnog ugovora o klimatskim promjenama koji će biti potpisan u decembru u Parizu. Poziv zastupnika i zastupnica Evropskog parlamenta za djelovanje u oblasti klimatskih promjena u Jugoistočnoj Evropi se poklapa sa ovim globalnim pokretom za prelazak na obnovljive i čiste energetske sisteme - rekla je Dragana Mileusnić, koordinatorica za energetske politike Jugoistočne Evrope pri Climate Action Network Evrope.

- Očekujemo od svih zemalja članica Energetske zajednice da se obavežu na ove ciljeve prije samita u Parizu - zaključila je.

- Fondacija Centar za zastupanje građanskih interesa (CPI) u svojim istraživanjima na projektu Politika energetske održivosti u Jugoistočnoj Evropi (SEE SEP) se uvjerila u postojanje velikih razlika u praksama i politikama u energetskom sektoru koje se primjenjuju u BiH u odnosu na standarde EU. Ukoliko se takva praksa nastavi, Bosni i Hercegovini će biti otežan ulazak u Evropsku uniju - izjavio je Zoran Ivančić, predsjednik Fondacije CPI, saopćeno je iz te fondacije.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.