ISIL je nastao iz frakcija koje su 2006. počele borbu za vlast na svjetskoj terorističkoj sceni, i ne samo da je ukrala svjetla pozornice zloglasnoj al-Qaidi, koju je premašila po okrutnosti, već prijeti i samom njenom opstanku, ocjenjuju stručnjaci.

Organizacija Islamska država, koju je u Iraku osnovao Abu Musab al-Zarqawi, a danas je vodi Abu Bakr al-Baghdadi, prva je teroristička grupa koja nadzire velike dijelove teritorija Iraka i Sirije.

"ISIL je istinska dilema za al-Qaidu", čiji ostarjeli šefovi gube bitku na terenu i mogli bi biti bačeni u historiju", ocjenjuju Tobias Feakin i Benedict Wilkinson iz Australskog instituta za stratešku politiku.

"ISIL konstantno puni naslovnice, grabi sav medijski prostor presudan za terorističke skupine. Ne samo da al-Qaidi prijeti drugi plan, prijeti joj i potpuno gašenje. Munjevit uspon ISIL-a egzistencijalna je prijetnja al-Qaidi", dodaju.

ISIL danas privlači u područje kalifata hiljade boraca iz cijelog svijeta. To je "organizacija broj 1 za sve mlade ljude koji teže postati džihadisti" te je "u tom smislu al-Qaida pobijeđena na vlastitu terenu i vlastitim oružjem", drže australski stručnjaci.

Pristupiti al-Qaidi koju je osnovao Saudijac Osama bin Laden, bilo je teško, skupo i opasno. Njena su uporišta u nepristupačnim predjelima Pakistana i Afganistana. Za odlazak na bojišnicu ISIL-a dovoljno je kupiti jednosmjernu kartu za Istanbul i zatim autobusnu kartu do Sirije i Iraka gdje je ISIL proglasio svoj "kalifat". Taj put odabiru svaki mjesec stotine dobrovoljaca iz cijelog svijeta.

Krajnja okrutnost, pomno režirana i medijski plasirana videosnimkama na televiziji i internetu odbojna je javnom mnijenju, ali je snažan magnet za potencijalne džihadiste. Ritualno odsijecanje glave ima i drugi medijski učinak: zastrašivanje neprijatelja koji će ponekad radije odabrati bijeg nego se izložiti umiranju da postanu žrtve ISIL-ovih krvnika.

"U Tunisu i Kuvajtu, kao nekad u Jemenu ili Arabiji, Daech (arapski naziv za ISIL) sije teror među stanovništvom, želi se pokazati nemilosrdnijim od al-Qaide", objašnjava Jean Pierre Filiu, profesor na Institutu za političke studije u Parizu.

Od Nigerije do Pakistana al-Qaidu napuštaju borci i prelaze k ISIL-u. Taj proces počeo je ujesen 2014., kada su grupe iz Egipta, Libije, Alžira, Jemena i Saudijske Arabije pristupile kalifatu i preuzele njegove brutalne metode i komunikacijski kodeks.

U Egiptu se skupina Ansar Beit al-Maqdes proglasila skupinom "Sinajske pokrajine" Islamske države.

U Afganistanu i Pakistanu zasad su nižerangirani zapovjednici prešli Islamskoj državi. No, u Nigeriji je odanost Islamskoj državi proglasila zloglasna skupina Boko Haram koja je sebe prozvala "afričkom zapadnom pokrajinom" kalifata.

ISIL-u nisu odoljeli islamistički pobunjenici iz Rusije koji su krajem juna proglasili "Kavkaski emirat".

Nesuglasice su počele prije gotovo deset godina razmjenom pisama zapovjednika al-Qaide i al-Zarqawija kojemu su zamjerali nepotrebne pokolje nad šiitima. Te su trzavice prerasle u sukobe i danas u Siriji borci Fronte al-Nusre, koja je saveznica al-Qaide, ratuju protiv ISIL-a. U Libiji se dva pokreta bore za kontrolu nad teritorijima.

Prava je prekretnica, upozoravaju stručnjaci za tu tematiku, nastala u junu kada je ISIL objavio video snimku odsijecanja glave dvanaestorici članova protivničkih pobunjeničkih skupina, među kojma je bio i jedan član al-Nusre koja je na to odgovorila smaknućem 18 navodnih pripadnika ISIL-a, također pred kamerama. Time je počeo put bez povratka, smatraju stručnjaci.