Grci danas odlučuju o svojoj sudbini na referendumu. Oni danas biraju između dva puta: nastavka saradnje s kreditorima ili rizičnog raskida s "Trojkom“.
Glasačka mjesta u Grčkoj otvorena su jutros, a prvi preliminarni rezultati očekuju se neposredno po zatvaranju birališta poslije 19 sati.
Sudbina zemlje
Grčka danas održava prvi referendum nakon 41 godine u kojem će odlučiti o sudbini zemlje i njenih građana koji moraju reći da li ili ne prihvataju uslove finansijske pomoći MMF-a, Evropske komisije i Evropske centralne banke. Pravo glasa ima oko 10 miliona Grka.
Banke su danima zatvorene, količine novca koje mogu podići su ograničene i smanjuju se periodično, a građani su očajni.
Ova zemlja je zapala u duboku krizu. Nezaposlenost je porasla na 26 posto, a u kategoriji mladih 50 posto ih je nezaposleno. Evropska unija je upozorila da "bez novog novca plate neće biti isplaćene, zdravstveni sistem će prestati funkcionisati, a mreža snabdijevanja električnom energijom i javni transport će propasti".
Svoju riječ o referendumu dali su i svjetski ekonomski stručnjaci.
Među prvima se oglasio nobelovac Džozef Stiglic (Joseph Stiglit) koji je žestoko iskritikovao politiku "Trojke“.
- Grci, obje opcije nose veliki rizik. Ja savjetujem da zaokružite „ne“. Ta opcija vam garantuje kakvu-takvu nadu da ćete sami kontrolisati sopstvenu sudbinu. Suprotna opcija pruža nepojmljivo mučenje i dužničko ropstvo - rekao je Stiglic.
S njim se slaže još jedan dobitnik Nobelove nagrade Pol Krugman (Paul Krugman).
- Grčke banke su zatvorene, a kontrola kapitala je uvedena. Izlazak Grčke iz zone eura uopšte nije tako strašan, a situacija o napuštanju djeluje mnogo svjetlije od ostanka u bezizlaznom lavirintu dugova - kaže Krugman.
Suprotno mišljenje ima Viki Prajs, glavna savjetnica Centra za ekonomsko istraživanje.
- Ja bih zaokružila „da“. Ta opcija zadržava banke u solventnom stanju i ostavlja prostor za dalje pregovore - poručila je Prajsova Grcima.
Ljevičarski premijer Aleksis Cipras (Alexis Tsipras) obećao je da će ublažiti mjere štednje nakon šest godina recesije. Sazvao je referendum insistirajući da će glasanje protiv mjera štednje ojačati njegovu poziciju u pregovorima o trećem paketu pomoći s povoljnijim odredbama. Ukoliko izgubi na referendumu nagovijestio je da će podnijeti ostavku.
Prijedlozi kreditora
Posljednju pomoć Grčka je primila u avgustu 2014. godine i očajno joj je potreban novac. Prva je razvijena zemlja koja nije uplatila ratu kredita MMF-u.
Prijedlozi kreditora su da se poveća stopa poreza na većinu robe na maksimalnih 23 posto, smanji porez na 13 posto za osnovnu hranu, struju, hotele i vodu, a na šest posto za lijekove, knjige i pozorište, da se eleminiše porez na dodatnu vrijednost grčkim otocima, ukine prerani odlazak u penziju i pomjeri starosna dob za odlazak u penziju na 67 godina starosti. Predloženo je i da se ukine program beneficija i solidarnost za penzionere i smanji za 20 posto do 2020. godine, te povećaju zdravstveni doprinosi za penzionere sa četiri na šest posto.
Tu su i zahtjevi za smanjenje javne potrošnje.
