Rusija će poduzeti osvetničke mjere ukoliko NATO pošalje još četiri bataljona u Poljsku i u baltičke države i ojačat će svoje zapadne i južne snage s tri nove divizije do kraja godine, saopćili su zvaničnici.

Američki ministar odbrane Ashton Carter izjavio je u ponedjeljak da NATO rotira četiri bataljona u istočnim članicama u jeku povišenih napetosti na  Baltiku.

Rusija je poslala avione kako bi presreli američke izviđačke letjelice u posljednjim sedmicama i izvela je simulirani napad u blizini američkog ratnog broda u Baltičkom moru.

Andrej Kalin, čelnik odjela u ruskom ministarstvu vanjskih poslova, izjavio je u srijedu da je predloženi razmještaj NATO snaga o kojem je govorio Carter izvor zabrinutosti Moskve.

- To bi bilo veoma opasno gomilanje oružanih snaga u blizini naših granica. Bojim se da će to zahtijevati određene mjere uzvraćanja, o kojima rusko ministarstvo odbrane već raspravlja - izjavio je Kalin za novinsku agenciju Interfax.

Rusija je objavila u januaru da će stvoriti tri nove divizije i dovest će pet novih regimenti za strateške nuklearne projektile.

U srijedu je ruski ministar odbrane Sergej Šojgu izjavio da će nove divizije biti formirane do kraja godine i da su stvorene kako bi se suprotstavile onome što Moskva smatra rastućom snagom NATO-a.

Ruski su mediji, pozivajući se na neimenovane vojne izvore, javili da će nove divizije vjerovatno biti motorizirane i da će svaka od njih brojati po desetak hiljada vojnika.

- Ministarstvo odbrane usvojilo je niz mjera kako bi se suprotstavilo rastućim kapacitetima NATO snaga u neposrednoj blizini ruskih granica - izjavio je Šojgu u komentarima koje je objavila ruska televizija.

Nove divizije vjerovatno će biti razmještene u vojnim oblastima u blizini ruskih granica s Ukrajinom, Bjelorusijom, baltičkim zemljama i Finskom, kao i s Gruzijom i Azerbejdžanom.

Rusija je oštro reagovala na pojačano vojno prisustvo NATO-a u zemljama koje su nekada bile dio Sovjetskog Saveza i na vojne vježbe u blizini njenih granica.

Njene vlastite akcije, posebno aneksija ukrajinskog Krimskog poluotoka u 2014., izazvale su, međutim, nervozu u regiji, a Estonija, Latvija i Litvanija zatražili su od alijanse da proširi svoje prisustvo na njihovom tlu kao mjeru odvraćanja.

Kremlj snažno demantuje svaku namjeru da napadne baltičke zemlje, ali često tvrdi kako smatra da su one postale agresivne "rusofobične zemljice" gurajući NATO ka konzistentnom antiruskom kursu, prenosi Reuters.