GLOBUS

Njemačka diplomatija sve nervoznija: Putin i Trump dogovaraju podjelu Evrope

S. Numanović

18.7.2017

Samit G20, održan u Hamburgu prije 10-ak dana, nova je Jalta, piše ugledni sedmični list iz Londona The Economist.

Ovaj grad na Krimu bio je domaćin, početkom 1945. godine, tadašnjih čelnika SSSR-a, SAD i Velike Britanije, na kojem je dogovorena podjela interesnih sfera u Evropi. Njime je udaren temelj za potonje stvaranje Varšavskog – komunističkog – vojnog saveta i NATO pakta.

Potkopana Merkel

U analizi objavljenoj u print i web izdanju, ovaj magazin prenosi stavove njemačkih diplomata da su neki od čelnika, a posebno američki i ruski predsjednik Donald Trump i Vladimir Putin, skup iskoristili za dodatno približavanje, ali i razgovore o podjeli intereesnih sfera.

The Economist piše da su njemački zvaničnici bili naglašeno nervozni zbog dugog sastanka, punog topline, izmeðu prvih ljudi SAD i Rusije.

Citira se i njemački dnevni list Frankfurter Allgemeine Zeitung koji prenosi stav da je rusko-američki sastanak „potkopao napore Angele Merkel da Rusiju pritisne zbog situacije u Ukrajini“.

Merkel je sve sumnjičavija prema Trumpu

Doslovno je prenesen i izvještaj njemačkog Ministarstva vanjskih poslova u kome je ocijenjeno da je samit G20 „protekao odlično – za Rusiju! I tako će biti sve dok SAD kidaju hijerarhijske lance, čime Rusiji omogućavaju ugodan položaj“.

- Sve ovo dodatno učvršćuje strahovanja Njemačke da je multilateralni poredak, koji je ovoj državi dobro išao naruku, sada ugrožen – ističe The Economist i dodaje da je i u memorandumu MVP Njemačke naglašeno da je u cijeloj situaciji na G20 „Putin očito uživao“.

Magazin donosi i ocjenu da je zabrinutost Berlina Tramp ponovo inicirao posjetom Poljskoj, gdje je prisustvovao i snažno podržao Inicijativu tri mora. Riječ je o oživljenoj ideji asocijacije država koje izlaze na Baltičko, Crno i Jadransko more, a čini je 11 država, među kojima i Hrvatska.

Trump se prvo pojavio na tom skupu, onda se sreo s Putinom u Hamburgu na marginama samita G20, pa tek onda počeo druge sastanke s predstavnicima pojedinih članika 20 najjačih država svijeta.

Snažna podrška koju je Trump dao Inicijativi tri mora, za Njemačku je razlog za brigu ne zbog onoga što je bilo na stolu, već ispod njega.

Uz to, kineska asocijacija 16 +1, koju gradi u Evropi s državama koje su ili bi trebale ući u EU (BiH je članica te asocijacije), zvanični Berlin sve čvršće navodi na zaključak da je na sceni podjela interesnih zona u Evropi, te da bi Njemačka u toj igri mogla loše proći.

Izvlačenje na čistac

Kako bi parirali tome, Nijemci pripremaju plan za pokretanje infrastrukturnog fonda Evropske unije. Njime bi se članice bloka 27 država EU pozvale da više ulažu, posebno u energetske projekte. Cilj im je da Poljsku „izvuku na čistac“ i vide da li Inicijativa tri mora to štp osnivači tvrde, ili još jedan „čip“ na geopolitičkom stolu.

The Economist navodi da je Njemačka kroz recentnu historiju razvila koncept kohezivne EU koja će se voditi iz Brisela, potpomognuta njemačkim inicijativama i planovima iza kojih je stajao i Vašington.

Sada se Berlin boji scenarija u kojem moćnici iz Vašingtona, Moskve i Pekinga dijele Evropu i povlače poteze u svojim interesnim sferama – piše ovaj magazin.

Susret Trumpa i Grabar-Kitarović

Teško da je Trump mogao uraditi više da razbukti njemačku nelagodu. On je snažno podržao Inicijativu tri mora, a tokom susreta s poljskim šefom države i predsjednicom Hrvatske, Kolindom Grabar-Kitarović, garantirao je isporuku tečnog plina (LNG) SAD, ali i podržao izgradnju plinovoda u tim dvijema državama – navodi The Economist. 

Hrvatskoj je pripao zadatak da što prije proširi kapacitete skladišta LNG-a na Krku i da s tog otoka ovaj energent poteče prema jugoistoku Evrope, uključiv i BiH. Poljski LNG plinovod već je u funckiji i prvi kibni metri američkog energenta su potekli prošlog mjeseca.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.