Na nedavnom, za javnost zatvorenom sastanku jako dobro obaviještenog njemačkog zvaničnika s predstavnicima nevladinih organizacija, postavljeno je pitanje šta Njemačku najviše brine danas.

Bez razmišljanja, zvaničnik je odgovorio – zapadni Balkan! Tu se zakuhava nova kriza, a Rusija i Turska uporno potpaljuju vatru – navodi ugledni svjetski finansijski dnevnik Wall Street Journal u kolumni koju je potpisao Walter Russell Mead, član nekoliko nevladinih organizacija i predavač na američkim univerzitetima.

Mead prenosi da je tokom sastanka diskutirano o stanju na Balkanu i različitim scenarijima daljih nepredvidivih događaja u ovom regionu.

U najgoroj verziji, Rusija i Turska nastavljaju sa svojim aktivnostima. Moskva i Ankara ohrabruju svoje poslušnike u regionu – Srbiju i Albaniju da ponovo počnu crtati regionalne granice. Srbijanska vlada, uz podršku Rusije, mogla bi anektirati veliki dio Bosne i Hercegovine, gdje žive Srbi. Turska podrška mogla bi pomoći Albaniji da uradi sličan manevar tako što će pripojiti Kosovo, gdje živi ogorman procenat Albanaca, ali i dijelove Makedonije – piše Mead.

On ističe da ovakav scenario trenutno ne djeluje realistično.

U prilog toj tvrdnji navodi da neke željene albanske teritorije pripadaju Srbiji i da bi „bilo teško da se dvije države dogovore o novim mapama“.

Ali nije nemoguće da se događaji razvijaju baš u ovakvom smjeru, iako izgleda da se radi više o James Bondovskim scenarijima, nego razmišljanjima diplomata. Ali, avanturista ala James Bond sve je više na političkoj sceni širom svijeta. I ta opasna realnost temelj je njemačke brige.

Balkan je u procesu razmotavanja i Zapad mora brinuti više o tome nego o ruskim igricama koje to potpiruju – upozorava autor.

On ističe da Turska, koja je samo na papiru članica NATO, gradi sve tješnje odnose s Rusijom.

Ono što ujedinjuje Moskvu i Ankaru je njihov otpor prema Njemačkoj i Evropskoj uniji.

Rusi ne mrze samo NATO. Oni EU vide kao prepreku ostvarenja njenog sna kao velike sile koja odlučuje o evropskim pitanjima. Turska se okrenula protiv EU, također, i sada traži svoje oslonce u kampanji protiv Unije i posebno Njemačke i njenih saveznika.

Za Rusiju i Tursku, sposobnost da izazovu nevolje na Balkanu s relativno malim rizicima po sebe, prilika je koja se teško propušta – navodi autor.

Mead, međutim, ističe da je perspektiva ulaska balkanskih država u EU najjači motiv za očuvanje mira

Svaka balkanska država radije bi bila dio Unije nego saveznik bilo Rusije ili Turske – ističe Mead.

No, nade za ulazak u EU blijede. Evropa gubi Veliku Britaniju, a ima i poteškoće u održavanju veze sa Mađarskom i Poljskom. 

28, a ubrzo 27 država članica nema namjeru da primi pet balkanskih država koje je skoro pa nemoguće kontrolirati i koje bi od Unije u svakom trenutku očekivale finansijsku pomoć.

Srbi i Albanci su se već izjasnili da, ukoliko ne dobiju pomoć od Zapada, okrenuti će se Istoku, što bi značilo prelazak na nacionalističku agendu uz pomoć Rusije i Turske.

Za EU novi krug balkanskog haosa bi značilo katastrofu: izbjeglice, zločini, radikalizacija među balkanskim muslimanima i veća mogućnost za neprijateljske ovlasti da steknu moć na račun EU.

Međutim, Evropska Unija ne vjeruje da sama može upravljati Balkanom, Njemačka tvrdi da bi se SAD morala uključiti i biti dio ove solucije.

Da li će SAD surađivati? 

Uplitanje u probleme dalekog Balkana kako bi olakšali Njemačkoj posao baš i nije Trumpova definicija pametne vanjske politike. Čak je i Bill Clinton dvije godine pokušavao da izbjegne uplitanje u rat između bivših zemalja Jugoslavije. Trump bi mogao biti i više skeptičan kada su u pitanju intervencije, a ratove na Balkanu bi mogao tretirati sa jednakom dozom zastrašujuće bezbrižnosti koju je pokazao Obama prema Siriji, što bi bila ogromna greška.

Iako su problemi na Balkanu trivijalni u poređenju sa problemima u drugim državama ono šta se desi na Balkanu, ne ostaje uvijek na Balkanu, a NATO i EU bi mogli biti prodrmani iz korijena usljed novih ratova jer ova kriza ima potencijal da zauvijek promijeni odnos između SAD i EU.

Evropa tvrdi da bi minimalni napori od strane Amerike u vidu aktivne diplomatije i izgradnje američkih snaga na Kosovu mogle biti od velikog značaja. Ali, predsjednik kao što je Donald Trump ove argumente neće smatrati uvjeravajućim.

Evropljani koji se brinu za mir na Balkanu moraju smisliti način kako da uvjere skeptike u Bijeloj kući da se uključe u ove probleme, upozorava Wall Street Journal.