GLOBUS

Analiza "Bloomberga": Osam scenarija koji bi mogli iscrtati budućnost čovječanstva

Avaz.ba

3.1.2018

Svijet je na rubu. Sjeverna Koreja prijeti ratom, a niko ne zna koji će biti idući potez američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump).

Tu su i drugi problemi, poput lažnih vijesti i kriptovaluta. Imajući to na umu, "Bloomberg" je objavio "Pesimistični vodič od 2018. do 2028.", pokušaj pregleda potencijalnih šokova koji bi se mogli dogoditi iduće godine, ali i tokom cijele nadolazeće dekade.

Tramp osvaja još jedan mandat 

Prvi je scenarij na Bloombergovom popisu taj da Donald Tramp osvoji novi mandat kao američki predsjednik.

Nakon što je Tramp uveo porezne olakšice, u idućoj bi godini mogao ostvariti svoj plan troška velikog novca na vojsku i infrastrukturu, nakon čega bi ekonomija doživjela "bum". Osim toga, ako istraga Roberta Milera (Muller) o umiješanosti Rusije u američke predsjedničke izbore ne otkrije da je Tramp lično u to upleten, 2020. bi mogao osvojiti još jedan predsjednički mandat. 

Godine 2021. bi tako Tramp mogao konačno ukinuti "Obamacare", no ne bi mu mogao naći dobru zamjenu pa bi se tako haos u zdravstvenom sistemu mogao poklopiti i s prestankom poreznih olakšica, a to bi sve zajedno moglo dovesti do velike recesije u SAD. Do 2028. godine i Demokratska i Republikanska stranka mogle bi se raspasti, a razočarani birači bi se u tom slučaju priklonili alternativnim strankama. 

‘Fake news’ ubijaju Facebook

Drugi je scenarij taj da lažne vijesti ‘ubiju’ Facebook.

Američki predizbori pokazali su da Facebook ne uspijeva spriječiti širenje lažnih vijesti. Jedna je anketa pokazala da je 30 posto birača zbog toga mislilo da se Hilari Klinton (Hillary Clinton) kandidirala za Senat. Facebook sada zapošljava hiljade za detektiranje sumnjivog sadržaja, no nije baš vjerovatno da će uspjeti prepoznati i ukloniti sve prevarante. Vlade širom svijeta prisiljene su slijediti primjer Rusije i prigrliti nova oružja protiv širenja lažnih vijesti. Godine 2025. bi se moglo dogoditi da niko više ne zna što je na Internetu tačno, a što nije. Facebook, Google i Twitter mogli bi prestati postojati, ovakvi kakvi su nam sada poznati. 

Godine 2021. bi tako Tramp mogao konačno ukinuti Obamacare. Godine 2021. bi tako Tramp mogao konačno ukinuti Obamacare

Vrijednost bitkoina raste

Prema trećem scenariju, bitkoin bi mogao zamijeniti banke. Nakon rekordne vrijednosti te kriptovalute u 2017., u ovoj bi godini zbog rastućeg straha u sigurnost finansijskog sistema ona mogla premašiti i 40.000 dolara. 

Moglo bi se dogoditi da neke od velikih kompanija, poput "Alibabe", usvoje vlastitu kriptovalutu, a zemlje s klimavim ekonomijama mogle bi usvojiti bitkoine, što bi njihovu cijenu podiglo do 100.000 dolara. 

Tu su i hakeri i virusi kojima utječu na finansijski sistem, a do 2023. predviđa se pojavljivanje jednog takvog ‘crva’ koji bi mogao ukrasti podatke i gotovinu s mnogih računa. To bi dovelo do kaosa i bankarskom sistemu cijelog svijeta, a do 2028. bi došlo do raspada komercijalnih zajmodavaca, dok bi globalni finansijski sistem bio vezan uz digitalne valute, a vrijednost bitkoina porasla bi u tom slučaju i na milion dolara.

Napad Sjeverne Koreje 

Napad Sjeverne Koreje idući je scenarij. Kao što je Kim Jong-un već više puta poručio da ima raketu koja može uništiti SAD, postoji mogućnost da je ove godine i lansira. Možda bi Donald Tramp ipak odustao od vojne intervencije i uspije isposlovati da Kina, dosadašnja jedina saveznica Sjeverne Koreje, zatvori granicu s tom zemljom. Predviđanje "Bloomberga" je da godinu nakon toga sjevernokorejska državna televizija objavi da je Kim Jong-un umro, što bi dovelo do denuklearizacije Sjeverne Koreje, ali i rasta rejtinga američkog predsjednika. 

Veze s Kinom bi se drastično poboljšale u tom slučaju, a došlo bi i do prodaje američkog oružja Kini, i to već 2020. godine. Kina bi mogla pokušati aneksiju Tajvana, a Tramp bi tako nešto podržao. 

U takvoj bi situaciji Japan mogao pribjeći razvoju nuklearnog oružja pa bi se do 2028. razvila nova utrka naoružanjem u Aziji.


Ako bi cijena nafte do 2021. pala na 20 dolara, to bi najviše pogodilo Moskvu i Rijad. Ako bi cijena nafte do 2021. pala na 20 dolara, to bi najviše pogodilo Moskvu i Rijad

Povratak socijalizma 

Peti scenarij koji se spominje je taj da Džeremi Korbun (Jeremy Corbyn) socijalizam ponovo učini velikim. Razgovori o Breksitu su izvan kontrole, premijerka Tereza Mej (Theresa May) je odbačena, a na čelo dolazi Džeremi Korbun, vođa laburista. 

Pregovori ponovo počinju. Velika Britanija napušta Evropsku uniju, Korbun krivi Konzervativnu stranku za krivo navođenje nacije jer cijena izlaska iz EU ispada veća nego što je predvidjela vlada Tereze Mej.

Korbun se intenzivno zadužuje i podiže poreze kako bi potakao svoj socijalistički plan. Visoko obrazovanje je besplatno, bogati bankari bježe iz Londona, a odlaze i porezi koje su oni plaćali. 

Prinosi na državne obveznice zemlje dolaze na pet posto. Godine 2023. bi socijalizam opet mogao postati privlačan, a Korbun bi mogao biti izabran, i to velikom većinom. No, tada se ekonomska stvarnost počinje vidjeti nakon godina prekomjernog trošenja, dug prelazi 100 posto BDP-a a inflacija se širi spiralno izvan kontrole. Dolazi do rastuće zabrinutosti, vrijednost funte pada, a Ujedinjeno Kraljevstvo bi 2028. moglo biti visokorizično tržište. 

Rat generacija uništava Evropu

Prema šestom scenariju, rat generacija mogao bi uništiti Evropu. Ove bi godine penzioneri u Francuskoj mogli krenuti u protest zbog najave predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron) o reformi penzionog sistema, dok bi i izbori u Italiji mogli pokazati veliku razliku i podjelu među generacijama. 

Birači stariji od 50 godina vjerovatno će glasati za Silvija Berluskonija (Berlusconi) ako on obeća očuvanje penzija, a to bi mu obećanje moglo donijeti i pobjedu na općim izborima. Godine 2020. dolazi do pada broja radno sposobnog stanovništa, što bi dovelo do toga da države ne mogu uzdržavati sve penzionere.

To bi značilo novu finansijsku krizu za Portugal, Španiju, Grčku i Italiju, a za Emanuela Makrona i Angelu Merkel to bi značilo veliku nepopularnost. Evropska komisija bi posljedično mogla njihove zemlje kazniti zbog kršenja pravila o deficitu. 

U većem dijelu Evrope bi do 2024. nezaposlenost mladih mogla narasti na čak 50 posto, što bi moglo dovesti do velike zaduženosti i pada vlada u mnogim zemljama. U Kataloniji bi moglo doći do novog glasanja o napuštanju Španije, no ovog puta to se neće moći zaustaviti. Godine 2028. bi Belgija bila podijeljena na tri dijela: flamanski, francuski i Brisel kao glavni grad ostatka Evopske unije. 

Kina započinje trgovinski rat

Prema sedmom scenariju, Kina započinje trgovinski rat. Snažan bi tajfun mogao poharati Šangaj i uzrokovati poplave i nestanke struje, što bi dovelo do rasta pritiska na predsjednika Ksija da koristi svoje dobre veze s američkim predsjednikom Trampom kako bi SAD smanjile emisije i prihvatile Pariški sporazum. Godine 2021. bi Peking mogao početi ulijevati milijarde u subvencioniranje potpune konverzije kineskih električnih vozila do 2028. godine. 

Tramp bi u svom drugom mandatu mogao opet odbiti pariški sporazum, a umjesto toga povećati poreze za naftne kompanije i proizvođače automobila. I Rusija bi mogla napustiti klimatski sporazum. 

S obzirom na to da sve više klimatskih ekstrema, Kina bi 2024. mogla uvidjeti da klimatske promjene počinju isušivati njihove rijeke. Odnosi između Trampa i Ksija ostaju dobri, no dužnosnici u Pekingu počinju govoriti o tome kako prisiliti SAD da promijeni svoje ponašanje glede klime. Godine 2025. bi Kina mogla početi nametati trgovinske sankcije, čime bi počeo rat. 

Rast električnih automobila i kraj nafte

Osmi scenarij predviđa električne automobile i kraj naftne ere.

Otkriće tehnologije baterija već u 2018. godini otvara put prema masovnoj proizvodnji jeftinih električnih automobila, zbog čega OPEC još više ograničava proizvodnju nafte. Sirova nafta se za sada zadržava na 50 dolara po barelu, ali do 2020. godine bi cijena nafte mogla pasti na 40 dolara zbog velikog broja električnih automobila koji bi stizali iz Sicicijske doline.

Cijenu nafte od 50 dolara saudijski kralj Muhamed bin Salman mogao bi iskoristiti za početak gradnje megalopolisa u pustinji. Brza promjena u automobilskoj industriji brojne bi ekonomije, od Japana do SAD, dovela u situaciju da se bore za opstanak. Ako bi cijena nafte do 2021. pala na 20 dolara, to bi najviše pogodilo Moskvu i Rijad. 

Do 2024. godine Saudijska Arabija bila bi u ekonomskoj depresiji, a Bliski istok opet bi potresale nestabilnosti. Vladimir Putin bi se mogao povući iz politike, ali nastaviti upravljati preko predsednice Elvire Nabiuline, bivše guvernerke Središnje banke. Nafta bi pala na 10 dolara. 2028. godine, Saudijska Arabija mogla bi napustiti izgradnju megalopolisa, OPEC se raspada, a Nabiullina se u Rusiji bori protiv raspada zemlje.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.