Evropski parlament danas je većinom glasova donio rezoluciju kojom bi se trebalo ukinuti ljetno pomicanje kazaljki na satu.
Ako Evropska komisija i Evropsko vijeće potvrde rezoluciju, ispunit će se želja mnogih koji su ovaj sistem smatrali lošim i štetnim po zdravlje.
No, treba znati da rezolucije EP-a nisu obvezujuće za Komisiju i Vijeće. One su samo pritisak na ta tijela da donesu određenu odluku.
Prema prvim tumačenjima, ovom odlukom neće se automatski ukinuti ljetno računanje vremena za sve članice EU-a, nego će one same moći odlučivati o tome.
-Ona će samo ukinuti usklađenost računanja vremena u cijeloj EU i vratiti tu temu nazad pod ovlasti zemalja članica. Zemlje članice moći će slobodno odlučiti o vlastitim režimima: mogu se odlučiti zadržati ljetno vrijeme (prema sadašnjem ili modificiranom sustavu ljetnog računanja vremena) ili će ga ukinuti. Odbacivanje ljetnog računanja vremena prije svega će rezultirati istim vremenom cijele godine (zimskim vremenom), koje po definiciji podrazumijeva mračnije večeri tijekom proljeća i ljeta - stoji u priopćenju.
Moguć haos
Neki europarlamentarci smatraju da bi države trebale imati pravo odabrati vrijeme koje će zadržati, odnosno da se mogu odlučiti i za trajno ljetno računanje vremena. Drugi pak upozoravaju da će samostalnost u odlučivanju stvoriti probleme za unutarnja tržišta.
Biljana Borzan smatra da bi bilo najbolje kada bi se donijelo neko ujednačeno rješenje za cijelu EU.
-Problem je u tome što nisu potrebe svih zemalja jednake. Primjerice, u zemljama na sjeveru Europe dani počinju par sati kasnije ujutro nego u Hrvatskoj ili Grčkoj - kaže Borzan.
-To znači da će države, sasvim legitimno, vući svaka na svoju stranu pa će biti teško dogovoriti se. A ako se ne dogovore, ako Europa po računanju vremena bude nalikovala na leopardovo krzno, bit će kaosa, problema u zračnom prijevozu, trgovini i sl. Već i ovako, s tri vremenske zone, imamo problema - poručila je hrvatska europarlamentarka.
Zimska depresija
Skraćenje dana zimi posebno teško pada ljudima koji imaju problema sa sezonskim poremećajem raspoloženja, odnosno kako se kraće kaže - sa zimskim depresijama. Naime, poznato je da smanjenje izloženosti Suncu u organizmu smanjuje razine hormona sreće serotonina, a povećava razine melatonina koji pojačava simptome zimske depresije, mada inače može ublažiti uobičajenu depresiju.
Kada bi se pitalo ljude osjetljive na ovaj problem, a to su, gledano u postocima, češće odrasle žene nego odrasli muškarci, bilo bi najbolje kada bi se ljetno računanje vremena nastavilo i u zimskim mjesecima.
Zastarjela ideja
Mnogi stručnjaci ističu da je ljetno računanje vremena zastarjela ideja koja je nekog smisla imala u vrijeme kada su se u večernjim satima koristile svijeće, ali ne i danas. Brojna istraživanja pokazala su da ono nema nekih ozbiljnijih utjecaja na potrošnju energije, ako uopće ima ikakvih.
Uvođenje tzv. ljetnog računanja vremena direktno je predloženo radi štednje energije kao ''Daylight Saving Time'' (DST).
Prvi je 1784. godine predložio Benjamin Franklin u jednom eseju koji je poslao urednicima jednog pariškog lista. Prelazak je prvi put službeno proveden u dijelu Kanade 1908., a potom su ga 1916. godine uvele Njemačka i Austrougarska za I. svjetskog rata, radi uštede goriva. Ideje se ponovno sjetila Francuska tijekom naftne krize 1972. Iako pomicanja kazaljki nisu urodila nikakvim mjerljivim uštedama, Njemačka je slijedila Francusku, a za njom su se povele i brojne druge evropske zemlje. Tako danas imamo sistem od kojega do sada nisu odustale ni SAD ni Evropa iako je sve više stručnih argumenata koji govore protiv njega te iako su u tome posljednjih godina sve više usamljene. Neke zemlje poput Rusije, Bjelorusije i Ukrajine već su odustale od koncepta.
Ruski eksperiment
Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev još je 2011. najavio ukidanje pomicanja kazaljki na satu iz zdravstvenih razloga. No, zanimljivo je da je bio odlučio da će novi standard za Rusiju biti ljetno računanje vremena, a ne zimsko. Budući da je Rusija golema zemlja, koja se proteže kroz 11 vremenskih zona, takvo nešto ondje je imalo puno više smisla nego što bi imalo u malenim državama. N,o kako su milioni stanovnika Rusije bili nezadovoljni rješenjem jer su na posao putovali u mrklom mraku (zimi Sunce u sjevernijim ruskim gradovima ne izlazi prije 10 sati), Duma je 2014. odlučila kao standardno vrijeme postaviti prirodno, zimsko računanje vremena.
Sve glasnija polemika
U posljednje vrijeme argumenata koji govore u prilog uštedi energije sve je manje, lično s pojavom raznovrsnih novih potrošača kao što su klima-uređaji čije se korištenje produljuje kako se produljuju ljetne večeri koje ljudi provode kod kuće. Također je sve više dokaza da prebacivanje sata uzrokuje zdravstvene probleme zbog poremećaja u spavanju i u cirkadijskom ritmu organizma. S druge strane činjenica je da je za zdravlje dobro provoditi sat vremena više na suncu u toplom dijelu godine. Također je dokazano da biznisi mogu imati određene koristi od produženih popodneva budući da ljudima ostaje više vremena za posjete trgovinama, ugostiteljskim objektima pa i pružateljima zabavnih i kulturnih sadržaja.
Za ilustraciju, u prilog ukidanju DST-a, predstavljamo nekoliko njegovih dvojbenih zdravstvenih efekata.
