INTERNET

Evropski porez za internetske divove

DW

22.3.2018

Prema podacima Evropske komisije, firma koja djeluje na internetu poput Googlea plaća 10 posto poreza na svoju dobit. Makar nije uvijek lako izvući pravedan porez i iz međunarodnih kompanija, one u prosjeku plaćaju 23 posto poreza na dobit.

No, nije lako tu nešto promijeniti jer je sve naizgled legalno. Velike internetske firme u pravilu imaju sjedište u SAD i tamo plaćaju skroman porez, iako svoju dobit ostvaruju uveliko u Evropi i u drugim regijama svijeta. Dosad su te kompanije, u skladu s američkim propisima, razmjerno lako mogle svoju dobit prebacivati u svoje ogranke koje su smjestile u zemlje u kojima će plaćati još manje poreza, a među njima ima i zemalja koje su članice EU, poput Holandije, Luksemburga ili Irske.

Kako plaćati tamo gdje se "vrti novac"? 

Dok je porez na dobit komplicirana tema, evropski komesar za finansije Pjer Moskovici (Pierre Moscovici) predlaže porez koji će uvijek biti naplaćen tamo gdje se dobit i ostvaruje, a to je porez na dodatnu vrijednost. U ekonomskim knjigama se ovaj porez obično naziva "kazna za potrošnju" samih građana, ali u ovom slučaju je on usmjeren na kompanije koje je teško uopće locirati po bespućima interneta.

Mnogi političari i građanski aktivisti u Evropi misle da je i ovaj prijedlog Moskovicija previše skroman. Ali i za neke članice EU je i to previše.

Barem kao privremeno rješenje, Moskovici predlaže tri posto tog "internetskog PDV-a" na prihode od propagande, na posredovanje usluga i prodaju informacija trećim osobama, i to bez obzira gdje se sjedište fizički nalazi. Već tu se zapravo vide razmjeri natezanja koje traje već godinama: tu je prije svega riječ o uslugama koje nude Google, Facebook, Apple, Airbnb i slični, čije je polje djelovanja čitav svijet, ali porez plaćaju samo tamo gdje im je zgrada od cigle i betona. I u Evropskom parlamentu je mnogo zastupnika kojima to nije ni izdaleka dovoljno: jer tu uopće nisu obuhvaćene kompanije koje na internetu trguju konkretnom robom – naprimjer Amazon.

Porezni sistem 19. stoljeća u ekonomiji 21.

Mnogi u Evropi se slažu da je ova inicijativa Evropske komisije korak u pravom smjeru: dosadašnji porezni sistemi, uključujući i onaj o porezu na dobit, potiču iz nekih pradavnih vremena kada je još fizičko sjedište neke firme imalo smisla, a na robu koja će biti prenesena preko granice će se onda odmah obrušiti i carinici zemlje u kojoj se tu robu želi prodati. Tako će napuniti blagajnu i država gdje je sjedište i država gdje je ostvarena dobit.

Kako danas nema carine, a i trguje se samo u virtualnom svijetu, u ovom slučaju i s robom koja se ne može uzeti u ruke, gotovo nikad se neće dogoditi da će nekakav porez i davanja biti plaćeni u državi gdje doista živi kupac. Tako se i događa da firma može svoju dobit prije svega ostvarivati u Njemačkoj, ali ako ima sjedište u Irskoj ili na Malti, onda će tamo plaćati maleni porez kakav se tamo traži. 

Taj "internetski PDV" bi po prijedlogu EK trebao biti uveden samo za veće internetske kompanije, dakle one koje u nekoj zemlji EU imaju barem sedam miliona eura saobraćaja ili najmanje 100.000 pretplatnika, odnosno ako godišnje na internetu sklapaju više od 3.000 ugovora o pruženoj usluzi.  

- Dobar dan, imate li nešto prijaviti? 

Takvo pitanje i u svjetskoj trgovini polako nestaje. Ali tako onda više nije ni važno gdje je sjedište, a porez se plaća tek tamo gdje je najniži. 

"Crna rupa" gdje nestaje porez

I Moskovici upozorava kako čitav porezni sistem potječe iz doba kada još niko nije znao što je to internet. 

- Dosad smo imali crnu rupu u prihodima zemalja članica jer im se osipala osnova od koje su mogli tražiti porez. Zato želimo uspostaviti novi zakonski standard za osnove poreza i uvesti privremeni porez na dodatnu vrijednost na internetu - kazao je.

Sa svim ovim ograničenjima, zapravo bi ovaj propis pogodio tek nešto više od stotinjak firmi koje djeluju na internetu, a i prihod bi bio tek oko 5 milijardi eura godišnje za blagajne država Evropske unije. No i Evropska komisija želi "uhvatiti bika za rogove" i ne baviti se tek porezom na dodatnu vrijednost, nego doista riješiti problem samog poreza na prihod i gdje će se on plaćati. No to je golemo pitanje koje se i na razini Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj pokušava riješiti kako bi to vrijedilo na čitavom svijetu. Utoliko je i teško reći, kada će i da li će ikad od tamo doći neki konkretan prijedlog. 

Jer već i s ovim evropskim "I-PDV-om" će Komisija imati mnogo problema dok ga uvede. Prvi je problem što je tu prije svega riječ o američkim firmama koje se već dugo žale da ih EU tretira na nepošten način – a sadašnji američki predsjednik rado prihvaća sva tumačenja po kojima su svi problemi izvan granica SAD-a. Tako i evropsko udruženje "Buisness Europe" i njen direktor Markus Bejer (Beyer) upozorava kako trenutak za ovu inicijativu ne može biti lošiji.

- Mislimo da je loše da se s ovim novim porezom dolazi upravo sada. To je isključivo evropska ideja i nadamo se da se ona sad neće povezati sa sporom oko američkih carina na čelik i aluminij - rekao je Bejer.

I neke države EU se boje da će "otjerati" američke firme koje su se tamo smjestile, zato jer su im ponuđeni niži porezi. Čak i ako je jasno da im i tako duguju milijarde eura poreza. 

Mangupi u vlastitim redovima

No, drugi problem je možda još veći: takav namet moraju prihvatiti jednoglasno sve članice Evropske unije, a tu su onda i Irska, Luksemburg ili Holandija koje ne žele da se bilo što promijeni. Irski diplomati čak u Briselu upozoravaju kako bi Google, Facebook i njima slični čak mogli potpuno povući svoje predstavništvo iz Evropske unije. A porezna politika tih zemalja prema tim američkim divovima je dobro poznata: Dablin bi zapravo morao od Applea ubrati 14 milijardi eura koje je ova kompanija ostala dužna, ali uporno izbjegava „stegnuti" tu kompaniju čije je evropsko sjedište u Irskoj.

A onda su tu i same Sjedinjene Američke Države koje planiraju svoju reformu poreznog sistema: one žele potaći svoje kompanije da potpuno zatvore svoja predstavništva u inozemstvu gdje su onda mogli tamo plaćati porez i porez na dobit iz inozemstva u samom SAD – naravno, po povoljnijim stopama. Američki poreznici se tako nadaju da će imati bolji uvid u svo poslovanje tih firmi. No to pak i u udruzi Business Evrope smatraju da bi moglo dovesti do toga da će onda evropske firme imati još veće probleme ako žele djelovati na američkom tržištu.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.