Komesar za proširenje Evropske unije Johanes Han (Johannes Hahn) založio se za pojednostavljenje procesa pregovora o proširenju EU. 

U intervjuu za njemački magazin Der Spiegel, pod naslovom "Jednoglasno nesposobni", on je predložio da se proces pristupanja potencijalnih novih članica Unije pojednostavi tako što više neće trebati konsenzus Evropskog vijeća za svaki korak u tom dugotrajnom procesu.

On je za ovaj ugledni njemački magazin rekao da u budućnosti može zamisliti i da se odluke u okviru pregovora o članstvu donose većinom glasova, a ne jednoglasno kao do sada. 

- Konačna odluka o članstvu je zasigurno tako važna da mora biti donesena jednoglasno - rekao je evropski komesar te dodao da "tehnički put do toga mora biti lakši."

Der Spiegel navodi da nema sumnje da bi jedna takva promjena za zemlje zapadnog Balkana bila pozitivna. 

Ovaj medij problematizirao je vanjsku politiku EU, koja se temelji na (lažnom) konsenzusu.

Kao primjer navodi se slučaj odogovora na odluku Predsjednika SAD Donalda Trampa (Trump) da prizna Jeruzalem kao glavni grad Izraela.

- Zemlje-članice EU su se prvo jednoglasno složile da se distanciraju od Trampove odluke, a onda je šest zemalja članica, među kojima i Republika Hrvatska, u Generalnoj skupštini UN-a glasalo suprotno zajedničkoj poziciji EU. Predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker (Jean-Claude Juncker) je na februarskoj Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji pozvao zemlje članice da omoguće EU da bude "sposobna voditi globalnu politiku", te kasnije predložio da se u vanjskoj politici EU odmakne od potrebe jednoglasnog dogovora - navodi Der Spiegel.

Magazin ističe da je Njemačka naklonjena ideji predsjednika Evropske komisije jer "nužnost konsenzusa globalni akteri često iskorištavaju kao slabost EU."

No, navodi se i da je neizvjesno da li će Evropsko vijeće prihvatiti ovakav način odlučivanja. Navodi se da u ovom momentu većina članica nije za to da Uniji prepusti vanjsku politiku. Upozorava se i na slučaj raspodjele kvota za prihvatanje broja migranata u svakoj od država. Po dosadašnjoj praksi, Evropsko vijeće, najviše tijelo EU koje čine predsjednici ili premijeri država - članica, za svaki korak u procesu proširenja moraju dati jednoglasnu saglasnost.

Evropska je komisija nedavno objavila Strategiju o pristupanju država zapadnog Balkana EU. U njoj je iznijela prioritetne reforme koje se moraju temeljito provesti kako bi Unija bila brojnija od trenutnih 28 država.

Među prioritetima posebno je istaknuta vladavina zakona, te ekonomski napredak.

Evropsko vijeće je na sjedinici u prošli četvrtak, primilo k znanju Strategiju, te istaklo da "zapadni Balkan ima svoje mjesto u EU".

O ovoj temi evropski lideri razgovarat će na posebnom samitu s državama našeg regiona u Sofiji 17. maja, te na junskoj sjednici Evropskog vijeća.