INAUGURACIJA

Putin položio zakletvu, po četvrti put postao predsjednik Rusije

Index.hr / AFP

7.5.2018

Vladimir Vladimirovič Putin položio je danas u Kremlju počasnu zakletvu na Ustavu Ruske Federacije čime je postao, odnosno ostao predsjednik najveće države na svijetu.

Zakletvu je položio u kremljskom Velikom dvoru, odnosno u dvorani Andrejevski.

- Moja odgovornost prema Rusiji i našoj multietničkoj državi je da učinim ono najbolje za prosperitet i za mir. Služit ću naš narod i spasiti našu Majku Rusiju. Hvala vam na jedinstvu, zajedno ćemo promijeniti mnoge stvari – kazao je Putin.

- Put prema naprijed nije lagan, to je uvijek težak put, no historija ne oprašta samo jednu stvar: ravnodušnost i nedosljednost, opuštenost, pogotovo danas kada je svijet na prekretnici, a živimo u vremenu turbulentnih promjena diljem svijeta - naveo je Putin. 

Ostao je na funkciji predsjednika na osnovu rezultata predsjedničkih izbora u Rusiji, koji su održani u martu ove godine.

Putin danas priseže četvrti predsjednički mandat, nakon što je na izborima 18. marta nadmoćno pobijedio, osvojivši više od 76 posto glasova, a držat će ključeve Kremlja do 2024., kada će imati 72 godine.

Putin, bivši časnik KGB-a, došao je na vlast 2000., zamijenivši Borisa Jeljcina na dužnosti predsjednika tada nestabilne i ekonomski slabe zemlje. Velik broj sunarodnjaka hvali ga zbog toga što je, zahvaljujući prihodima od nafte, donio zemlji stabilnost i napredak, a kritičari ga kude zbog ograničavanja ljudskih prava i medijskih sloboda.

Obnova "velike Rusije"

Na međunarodnoj pozornici je nastojao obnoviti ruski utjecaj u svijetu oslabljen nakon raspada SSSR-a, koji je nazvao "najvećom geopolitičkom katastrofom 20. stoljeća" i haotičnih godina vladavine Borisa Jeljcina.

Tako je 2014. počeo obnavljati "veliku Rusiju", pripojivši joj ukrajinski poluotok Krim, što je učinio intervencijom ruskih specijalaca i referendumom koji je organiziran nekoliko dana poslije i koji su Kijev i Zapad ocijenili protuzakonitim.

Ta je operacija povećala njegov ugled kod kuće, ali je potaknula najgoru krizu između Rusa i Zapada od kraja Hladnog rata. Zapad usto optužuje Moskvu da vojno podupire separatističku pobunu na istoku Ukrajine, što Kremlj niječe.

Kao veliki ljubitelj sporta, ruski predsjednik je organiziranjem Svjetskog nogometnog prvenstva htio prikazati Rusiju sportskom velesilom.

Rusija je 2014. bila organizator Zimskih olimpijskih igara u Sočiju, koje su bile najskuplje u historiji, ali su nakon objave McLarenovog izvještaja 2016. snove Kremlja raspršile optužbe za sistemsko dopingiranje ruskih sportista, što Rusi poriču.

Apsolutni vladar Rusije

Kada je krajem 1999. Jeljcin podnio ostavku i imenovao ga premijerom koji će ga naslijediti, Putin se već bio nametnuo kao prvi čovjek u zemlji, jedini sposoban da garantira sigurnost nakon njegovog odlaska.

Nakon lake pobjede na izborima 2000., Putin učvršćuje vlast opirući se na "strukture sile" (tajna služba, policija i vojska) i na bliske saradnike.

Ubrzo iz političke igre isključuje oligarhe, poslovne ljude koji su se obogatili u mutnim privatizacijama 1990-ih, a neposlušnike šalje iza rešetaka, poput vlasnika naftne kompanije "Jukosa" Mihaila Hodorkovskog. Kremlj pojačava kontrolu i nad televizijskim mrežama koje mu smetaju zbog svog slobodarskog tona naslijeđena iz 90-ih.

Krajem 2011. najavljuje povratak u Kremlj na novi mandat koji je u međuvremenu produžen na šest godina, što potiče veliki val protesta u zemlji.

No, protestni pokret slabi kada u proljeće 2012. ponovo nadmoćno pobjeđuje na predsjedničkim izborima. Nakon toga u parlamentu se donose zakoni za koje opozicija ocjenjuje da guše slobodu i omogućuju jaču represiju bilo kakvog oblika protestiranja.


Dnevni avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
+2
Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.