- Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) mogao bi zažaliti što je zakazao vanredne predsjedničke i parlamentarne izbore. Umjesto da time uhvati opoziciju nespremnu i potuče je, njegova bi Stranka pravde i razvoja (AKP) ustvari mogla izgubiti parlamentarnu većinu, a on sam čak i ne biti ponovo izabran za predsjednika Turske – smatraju analitičari američkog instituta "Brookings".
Kemal Kirišdži (Kirisci) i Omer Tašpnar (Taspinar) u detaljnoj analizi podsjećaju da je referendum koji je prošle godine održan, u vrijeme vanrednog stanja nakon neuspjelog državnog udara, tijesnom većinom – 51 naprema 49 koji su bili protiv - odobrio Erdoanovu ambiciju da promijeni Ustav.
Poništenje demokratije
Promjenama se uvodi striktni predsjednički sistem, umjesto parlamentarne demokratije.
Prema njegovom mišljenju, predsjednik republike je istovremeno i premijer i ima pravo izdavati izvršne dekrete koje ne mora odobravati parlament. Predsjednik Turske dobio je ovlasti da sam imenuje osobe ne samo za ministre već i na pravosudne pozicije.
Turci sutra izlaze na prijevremene izbore na kojima tri faktora odlučno utječu na to da li će Erdoan moći pobijediti: jaka opozicija, sve lošija ekonomska situacija i stanje kurdskih birača.
Kirišdži i Tašpnar ističu da je Erdoana opozicija iznenadila jedinstvom. Iako su čak četiri stranke istakle svoje kandidate, da se natječu s aktuelnim predsjednikom Turske u utrci za sve jaču fotelju prvog čovjeka ove države, među njima je postignut i dogovor da će u drugom krugu podržati kandidata koji dobije najviše glasova.
U parlamentarnoj utrci, sva istraživanja, ma koliko nepouzdana bila, naglašavaju autori analize "Brookingsa", upućuju na to da je popularnost AKP-a pala. Ta partija napravila je savez s krajnje desnom Strankom nacionalne akcije (MHP).
Kao protutežu pooštrenoj retorici, opozicija je ponudila sveobuhvatan program koji privlači kako liberale tako i konzervativce. Posebno su se potrudili da u njemu istaknu važnost modernizacije obrazovnog sistema, kako bi time zaintrigirali milion novih birača nezadovoljnih obrazovanjem koje im aktuelni sistem pruža, ali i umornim od Erdoanove vlasti.
Ekonomske nevolje
Dvoprocentna inflacija, usporeni privredni rast, te, naročito, veliki pad vrijednosti lire faktori su koji su Erdoana koštali popularnosti.
Njegova nastojanja da se izbori s ovim izazovom samo mu dodatno štete, jer – ističu analitičari "Brookingsa" – on ne razumije nove okolnosti i ne mijenja politiku.
Ako Erdoan izađe kao pobjednik predstojećih izbora, morat će napraviti brojne kompromise i okrenuti se prema opoziciji da bi dobio podršku za planove koje ima, naglašavaju Kirisdži i Tašpnar.
Kako će proći kurdska HDP?
Analitičari "Brookinga" posebno se osvrću na mogući plasman kurdske Narodne demokratske partije (HDP).
Cenzus je visokih 10 posto i ako ga ta stranka slučajno ne dosegne, najmanje 53 mandata idu direktno AKP-u, što bi moglo odlučujuće utjecati na raspored snaga u parlamentu Turske.
