Evropa gori: Šta se krije iza sve većeg broja smrtonosnih požara, a naučnici to zovu "trougao vatre"

Autor: Blic.rs
27.07.2018 21:49
A
A
A

U šumskim požarima u Grčkoj je nastradalo 83 osoba, a vatra je napravila ogromnu štetu i u SAD, Švedskoj, Kanadi, Velikoj Britaniji, Njemačkoj,... Ovog ljeta smo vidjeli neuobičajeno veliki broj požara u nekim zemljama.

Prosječno se godišnje u svijetu u požarima uništi područje ekvivalentno dvostrukoj veličini Velike Britanije.

Većina požara se desi u udaljenim područjima, kao što su savane Afrike i ravnice Južne Amerike, ili tajge koje se protežu od zapadne Aljaske do istočnog Sibira.

Međutim, rijetko čujemo o požarima na tim izolovanim mjestima. Mediji više pišu o onim požarima koji se dešavaju u naseljenijim mjestima gdje ugrožavaju živote i infrastrukturu ili prirodne resurse, prenosi Blic.rs.

Zaista, u Evropi, broj takvih požara do sada ove godine je neobično visok.

U periodu od 1. januara do 24. jula bilo je čak 427 požara, u poređenju sa prosjekom od 298 za isti period prošle decenije.

Ali, veoma je važno istaći da područje koje je spaljeno iznosi samo oko polovine prosječne površine - 55.700 hektara, u poređenju sa 112.000 hektara.

Otkud toliko požara na sjeveru?

U SAD je broj požara ove godine nešto ispod prosjeka, ali je zato uništeno nešto više hektara šume od prosjeka.

Najvažnija promjena nije u tome koliko je bilo požara, već gdje gori. Sjeverozapad Evrope doživljava rijedak toplotni talas.

Ovo je dovelo do neobično suhih uslova koji su omogućili velike požare u područjima u kojima se obično dešava vrlo malo, prenosi "BBC".

U Velikoj Britaniji je tako izgorjelo 13.888 hektara, što je čak četiri puta veća površina od one koja je u prosjeku izgorjela tokom prošle decenije.

U Švedskoj je situacija još gora. Izgorjelo je čak 17.691 hektara što je nevjerovatnih 39 puta veća površina od one koju su u desetogodišnjem prosjeku zahvatile vatre. Na desetine požara je gorjelo na mjestima blizu obala Baltičkog mora pa sve do Arktičkog kruga na sjeveru zemlje.

Nasuprot tome, većina Mediterana - koji obično vidi veliki broj požara - imao je relativno hladno i vlažno proljeće i početak ljeta.

Španija i Portugal, koji obično imaju najviše izgorjelog područja u ovom periodu u Evropi, pretrpjeli su relativno malo požara - "samo" 12 odnosno pet posto njihovih prosjeka.

Klimatski i ljudski faktori

Iako nijedan faktor ne objašnjava vruće vrijeme širom svijeta, stručnjaci kažu da klimatske promjene donose sve veće i češće vremenske ekstreme.

Visoke temperature širom svijeta povećavaju rizik od požara u mnogim regionima, ali su i drugi faktori važni.

Da bi objasnili javljanje požara, naučnici i vatrogasci koriste nešto što se zove "trougao vatre": izvor paljenja, gorivo kao što je suha vegetacija i kiseonik za širenje.

Vatrogasci također koriste "pravilo 30-30-30" pod kojim se očekuju ekstremni uslovi kada su temperature iznad 30 stepeni, relativna vlažnost ispod 30 posto i vjetrovi brži od 30 km na sat.

Vegetacija koju je suša zahvatila ove godine u švedskim šumama i britanskim močvarama mnogo lakše je zahvaćena požarima ove godine nego što je to bilo vlažnijih godina.

U Evropi su požari vrlo često izazvani ljudskim faktorom.

Smrtnonosni požari u Grčkoj su dobar primjer kako je vrijeme samo jedan od faktora. Sve do prije nekoliko dana, u Grčkoj je bilo manje požara nego što je uobičajeno.

Međutim, u gusto naseljenoj regiji blizu Atine, prisustvo sela i gradića blizu visoko zapaljivih borovih šuma i žbunova je imalo tragične posljedice. Osim toga, vlasti sumnjaju i da je neki od požara podmetnut.

Nažalost, slični događaji su se već dešavali. Prošle godine je u Portugalu poginulo više od stotinu ljudi, a 2009. godine je u Australiji nastradalo 173.

Posljednjih decenija se povećao broj "megapožara".

Oni su preveliki da bi se brzo zaustavili bez obzira na napore vatrogasaca.

Iako klimatske promjene predstavljaju "gorivo" za takve požare, ljudsko ponašanje je takođe često imalo svoju ulogu u ovim tragedijama.

Kako smanjiti rizike od požara

U mnogim ruralnim područjima Evrope ljudi napuštaju zemljišta - što dovodi do rasta više vegetacije blizu i između kuća. Ljudi često uživaju u odmoru u šumskim oblastima, što također povećava rizik od požara.

Srećom, moguće je smanjiti rizike - čišćenjem "goriva" blizu zgrada i izgradnjom skloništa otpornih na vatru u područjima gdje se oni mogu dogoditi.

Obrazovanje ljudi o rizicima i planovima za evakuaciju mogu također smanjiti prijetnju ljudskim životima i ekonomiji.

Ljudi se moraju prilagoditi i naučiti kako da koegzistiraju sa vatrom. Vatra je milionima godina transformirala pejzaže i vegetaciju zemlje i bit će tu i dalje.

Više o:

Požari Grčka