Evropska unija uplatila je Italiji milijarde eura za obnovu infrastruktura, odgovorio je u četvrtak Briselu populističkoj vladi koja je krivnju za loše održavanje prometnica povezala s finansijskim obvezama prema Uniji.

Nakon katastrofalnog urušavanja vijadukta u Đenovi pri čemu je poginulo najmanje 42 osobe po službenim podacima, talijanski ministar unutarnjih poslova, euroskeptik Mateo Salvini (Matteo), optužio je Brisel da punjenje proračuna EU-a stavlja ispred sigurnosti.

- Vrlo je ljudski tražiti nekoga na koga se može svaliti krivnja kada se dogodi tako strašna nesreća kao što je ova u Đenovi. Ipak, treba sagledati činjenice - napisao je na Twitteru povjerenik EU-a za proračun Gunter Otinger (Guenther Oettinger).

U sedam godina, od 2014. do 2020., Italija treba primiti 2,5 milijardi eura za ceste i vlakove, zatim 12 milijardi eura iz Fonda za regionalni razvoj za pomoć siromašnijim regijama, a dobila je i zeleno svjetlo za 8,5 milijardi eura namijenjenih nacionalnoj potrošnji, podsjetio je Otinger.

Ministar Salvini rekao je u utorak nakon nesreće da obveze prema inozemstvu priječe Italiju da troši više novca potrebnog za sigurnost škola i autocesta.

- Zato se moramo zapitati trebamo li poštivati te obveze ili sigurnost Italijana staviti na prvo mjesto. Očito, biram drugu opciju - poručio je Salvini.

Sutradan je predložio da se novac za sigurnost izdvoji iz Pakta o stabilnosti i rastu, a riječ je o sporazumu država članica vezanom za fiskalnu politiku.

- Ulaganja koja spašavaju život, radna mjesta i pravo na zdravlje ne smiju biti dio rigidnih izračuna i propisa koje nameće Evropa - rekao je Salvini.

I potpredsjednik talijanske vlade Luiđi di Majo (Luigi di Maio), inače čelnik populističkog Pokreta 5 zvijezda koji tvori vladajuću koaliciju sa Salvinijevom Ligom, govorio je u sličnom tonu.

- Evropa može govoriti šta hoće, ali mi ne molimo, mi ovdje zahtijevamo. U pitanju su ljudski životi - kaže Di Majo.

Autocesta A10 na kojoj se nalazi đenoveški vijadukt Morandi, dio je transevropske prometne mreže. Riječ je o programu razvoja prometne infrastrukture koji treba odgovoriti na zahtjeve evropske direktive iz 2008. o sigurnosti cesta, rekao je portparol Komisije Kristijan Špar (Christian Spahr).