Opći izvori u Švedskoj ostavili su dva glavna politička bloka skoro vezanih ruku, a antimigrantska partija ojačala je u odnosu na prethodne rezultate.

Na osnovu gotovo svih prebrojanih glasova, vladajuća koalicija lijevog centra je osvojila malo više glasova od partije desnog centra, a obje strane dobile su po oko 40 posto.

Nacionalističke Demokrate Švedske (SD) osvojile su oko 18 posto glasova, u odnosu na 12,9 odsto, koliko su dobile na prethodnim izborima.

Slijedi dugotrajna borba za formiranje koalicije, to je sada izvjesno.

Švedska glasa po proporcionalnom sistemu, po kojem svaka partija dobija broj mjesta u izbornoj jedinici u srazmjerno broju glasova koji je osvojila.

Oba glavna bloka odbila su saradnju sa SD-om, iako je njihov lider rekao da je spreman da razgovara sa svim drugim strankama.

-Povećaćemo broj mjesta u parlamentu i pokušaćemo da iskoristimo naš uticaj da skrenemo pažnju na ono što se dešava u Švedskoj, u narednim sedmicama, mjesecima i godinama, rekao je Džimi Akeson na partijskom skupu.

I u drugim evropskim zemljama je proteklih godina došlo do jačanja antimigrantskih stranaka. Početkom ove godine, Italija je dobila novu koalicionu vladu koju vodi desničarska Liga. U 2017. godini krajnje desna Alternativa za Nemačku osvojila je 12,6 posto glasova, a Danska narodna stranka osvojila je 21 posto u 2015. godini.

Vladajuću koaliciju Švedske, na čelu sa odlazećim premijerom Stefanom Lofvenom, čine njegove Socijaldemokrate i partija Zelenih, a u parlamentu ga podržava ljevičarska partija. 

Alijansa umjerene desnice sastavljena je od četiri stranke. Njen kandidat za premijera je Ulf Kristerson. On je rekao da je vladajuća koalicija išla svojim putem i da bi sada trebalo da podnese ostavku.

Ali Lofven rekao je da neće odustati: „Imamo još dvijr sedmice prije početka rada parlamenta. Radiću mirno, kao premijer, poštujući glasače i švedski izborni sistem".

Imigracija je bila centralna tema kampanje. SD traži oštrije uslove za ulazak u zemlju. Lofven je to opisao „rasističkim".

Ko su Švedske demokrate?

SD je već godinama povezana sa neonacistima i drugim ekstremno desničarskim grupama, koji su ušli u parlament u 2010. godine.

Radila je na svom rebrendiranju, mijenjajući logotip (koji je bio sličan onom koji koristi Veliki desničarski nacionalni front Velike Britanije). Logo je promenjen u plavo-žuto cvijeće, što su boje švedske zastave.

Imigracija je bila centralna tema kampanje

Tradicionalno se obraćaju muškarcima iz radničke klase, a žele da privuku više žena i glasača sa većim prihodima.

Akeson kaže da u stranci postoji nulta tolerancija prema rasizmu, a nekoliko članova je protjerano.

Međutim, partija je i dalje upletena u razne skandale u vezi sa rasizmom.

Jedan općinski kandidat podijelio je pjesmu na Facebooku sa tekstom „Šveđani su bijeli i zemlja je naša", piše Aftonbladet.

Koja su bila ključna pitanja?

Švedska privreda napreduje, ali mnogi glasači su zabrinuti zbog toga što su stambene, zdravstvene i socijalne službe pod pritiskom zbog talasa imigracije tokom migrantse krize od 2015. godine.

Te godine Švedska je dobila rekordnih 163.000 tražilaca azila - što je najveći takav udio u EU, po glavi stanovništva.

Tradicionalne stranke u Švedskoj su od tada zauzele tvrd stav prema integraciji migranata.

Mnogi birači također su zabrinuti zbog nasilja. SD povezuje rast broja oružanih sukoba sa povećanom imigracijom, iako zvanične brojke ne pokazuju korelaciju.

SD također želi da napusti Evropsku uniju i predloži referendum „Švegzit". Međutim, ostale stranke se protive tome, pa je malo vjerovatno da će se održati.