Najpoznatija građevina Barcelone, crkva "Sagrada Familia" gradi se već 136 godina, ali bez valjane građevinske dozvole, bez upisa u zemljišne knjige, a povremeno izlazi iz gabarita, piše španski dnevnik "El Pais".

Odgovorni za gradnju žele do 2026. završiti cjelokupni projekt koji se finansira s 50 miliona eura koliko se prikupi svake godine od ulaznica 4,5 miliona posjetilaca, a što znači 12.000 osoba na dan.

Broj posjetilaca eksponencijalno raste otkako je baziliku posvetio papa Benedikt XVI 2010. godine.

Ipak, "Sagrada Familia" gradi se bez nadzora gradskih vlasti Barcelone i nadležnih tijela katalonske vlade koje nisu poduzele nikakve mjere za nadzorom gradnje te građevine koja ima veliki utjecaj na cijelu četvrt i grad.

Zaštitni znak Barcelone nema građevinsku dozvolu i, uprkos najavi lokalnih vlasti iz 2016. da će legalizirati gradnju, ona se nastavlja nekontrolirano i bez nadzora, piše dnevnik koji izlazi u Madridu.

Postoji samo jedna dozvola iz 1882. koju je izdala Gradska vijećnica Sant Martí de Provençals, s napomenom arhitektu Antoniju Gaudiju da poduzme korake za legalizaciju gradnje, ali on to nije učinio.

Prema dnevniku, bazilika nije upisana u zemljišne knjige i vodi se kao golemo zemljište koje je od 1995. upisano kao vlasništvo Biskupije Barcelone.

Nakon više od stotinu godina u sivoj zoni, u novembru 2016., "Junta Constructora del templo" (kako se naziva pravna osoba zadužena za cijeli projekat) i gradonačelnica Ada Kolaj (Colau) počeli su pregovore, ali gradnja se nastavila bez kontrole.

"El Pais" nabraja mjesta gdje građevina izlazi iz gabarita, naprimjer, osam stupova 20 do 50 centimetra "prodrlo" je u šetalište u ulici Majorka, a kapela Uznesenja u ulici Provensa 30 centimetara. 

Nije definirana ni kupola Isusa Krista, koja treba biti najviša od 18 planiranih, a kada bude dovršena, činit će crkvu najvišom zgradom u Barceloni sa 172,5 metara.

"Junta Constructora de la Sagrada Familia" tvrdi da u svemu slijedi projekat genijalnog arhitekte, piše dnevnik, ali napominje da to jednostavno nije moguće. Primjera radi, fasada Glorije trebalo bi, prema Gaudijevoj zamisli, prikazivati "pakao, nebo, limb i čistilište", ali arhitekta za to nije ostavio nikakve nacrte.

Zbog toga se okupila ekipa stručnjaka u kojoj je i pet teologa te pet historičara umjetnosti sa zadaćom da ustanove na koji način Gaudijeve zamisli prilagoditi 21. stoljeću, kazali su učenici slavnog arhitekta.

Do danas je završeno oko 70 posto bazilike.