Vladimir Putin u posljednje vrijeme doživljava poraz za porazom kod kuće. Nakon što je na lokalnim, regionalnim i izborima za guvernera, njegova stranka doživjela nekoliko neočekivanih poraza, stigao je još jedan "udarac" za ruskog predsjednika. Naime, prema rezultatima najnovijih anketa, Putinova popularnost pala je na samo 39 procenata.

Anketa koju je proveo Centar Levada u septembru pokazuje da je Putinova popularnost pala za 20 posto u odnosu na novembar 2017. godine, kada je imao podršku čak 59 posto ispitanika. Tada je ruskog lidera stanovništvo gledalo pozitivno, ali se u posljednja tri mjeseca ta situacija promijenila.

Slično je i s ostalim Putinovim ministrima i najbližim saradnicima. Ministri odbrane i vanjskih poslova Sergej Šojgu i Sergej Lavrov, također, imaju veoma značajan pad građana koji podržavaju njihovu politiku. Prema anketi, ljudi i dalje više vjeruju ruskom predsjedniku nego bilo kom drugom političaru ili instituciji, ali je i taj procent pao sa 75 posto u 2017. na 58 posto u 2018. 

Velika očekivanja

- Ljudi imaju osjećaj da država pokušava riješiti svoje probleme na račun stanovništva. Postojala su velika očekivanja da će Putin opozvati penzione reforme - rekao je Led Grukov, direktor Centra Levada.

Također, entuzijazam za mobilizaciju protiv stranih neprijatelja i postkrimska euforija se smanjila, jer sve više ljudi obraća pažnju na socioekonomske probleme kod kuće.

- Vlada tretira ruske građane kao da su djeca. Prenose uživo predsjedničke poruke o moćnim nuklearnim raketama i daje utisak da je to u najboljem interesu naroda, i to sve kako bi omekšali građane za penzione reforme za koje zna da će dobiti žestoke kritike - rekao je Dmitrij Kamjušev, urednik političke rubrike u listu "Vedomosti".

Dugo vremena mozak prosječnog Rusa ponavljao je istu jednostavnu formulu: "Bez Putina nema Rusije." Ali posljednje istraživanje je postavilo pitanje da li ispitanici poštuju predsjednika.

- Jedan od glavnih problema s penzionim reformama je da akumuliranjem većeg fonda nije u interesu ljudi, već služi rastu penzionoj industriji i "sipa" novac u domaću ekonomiju. Ova prinudna investicija nema nikakve veze s osiguravanjem penzionera minimalnog nivoa bogatstva, ima veze s infrastrukturom i bankarskim projektima sa državnim kompanijama i biznismenima bliskim Putinu - rekao je ekonomista Boris Grozovski za ruski list "Republika."

Ruski Senat usvojio je početkom oktobra zakon kojim se unose izmjene penzionog sistema i povećava granica za odlazak u penziju. 

Prema izmjenama zakona, između ostalog se mijenja starosno doba za odlazak muškaraca i žena u penziju, pa će tako muškarci sada odlaziti u penziju sa 65 umjesto sa 60 godina, a žene sa 60 umjesto dosadašnjih 55. 

Prvobitno, ruska vlada je namjeravala da još više produži radni vijek i muškaraca i žena, ali je predsjednik Rusije Vladimir Putin sugerirao usvojene izmjene. Prethodno je ruska vlada predlagala da starosna granica za žene bude podignuta na 63 godine.

Za zakon je glasalo 149 senatora, pet je bilo protiv, dok su tri senatora bila uzdržana.

Odgovarajući na pitanje je li Kremlj zabrinut zbog rejtinga predsjednika Putna u vezi s reformom penzionog sistema, Peskov je tada rekao da Kremlj blisko posmatra promjene rejtinga. 

- U isto vrijeme za predsjednika rejting nikada nije bio prepreka da uradi pravi posao za ljude, posebno povećanje životnog standarda kao krajnjeg cilja transformacije (penzionog sistema).

Rusija osjeća velike posljedice zbog nametnutih međunarodnih sankcija, ali i činjenice da uveliko zavisi od izvoza energenata, čija cijena sve više pada. Osim toga Moskva je imala dosta troškova kao domaćin Svjetskog prvenstva u fudbalu, a također je povećala plaće u državnom sektoru. Sada, čini se, ovim potezom pokušava to da nadoknadi tako što će Ruse primorati da kasnije odlaze u penziju.

Sudeći po rezultatima izbora održanih nedavno u nekoliko ruskih oblasti, građani Rusije odlučili su da kazne vladajuće političare i stranke. Prvi put poslije 2015. godine, kada je samo jedan kandidat vladajuće partije izgubio na direktnim izborima za guvernera, Kremlj je doživio šok, jer su sada dva kandidata izgubila, a tamo gdje je treći navodno pobijedio konkurenciju, izbori su poništeni. 

Iako se za pobjednike tih izbora ne može reći da su jaka opozicija, jasno je da su glasači riješili da se pobune protiv režima, naveo je ''Independent''.

Neočekivani trijumf

Također, na izborima koji su održani isto nedavno, Putin je doživio, na neki način, poraz. Koalicija liberalnih opozicionih stranaka ostvarila je neočekivani trijumf na lokalnim i regionalnim izborima, odnijevši pobjedu u više izbornih jedinica usred Moskve - uključujući i četvrt Gagarinski u kojoj je glasao predsjednik Putin. Opoziciona koalicija Ujedinjene demokrate u toj četvrti je osvojila svih 12 mjesta. Ipak, u najvećem broju moskovskih općina pobijedila je Putinova "Jedinstvena Rusija". 

Jedan od izuzetaka je oblast Hamovniki distriktu u centralnom moskovskom okrugu, pobjedu je odnio čovjek koji se kandidirao bez dana iskustva u politici i bez plana da pobijedi. Njegovo ime je Ilja Azar (33), novinar ruske "Novaje Gazete" i otvoreni Putinov kritičar. 

Izgleda da su glasači riješili da se na ovim izborima pobune protiv nepopularnih penzionih reforma i da na svaki mogući način naškode vladajućoj partiji. Zato su glasali masovno za kandidate koji su imali najveće šanse protiv kandidata Jedinstvene Rusije, čak i ako je to značilo glasanje za nacionaliste LDPR ili ništa bolje komuniste, naveo je "Blumberg".