Evropa će ove godine imati najmanje osam važnih izbora.

Među njima najznačajniji su, svakako, izbori za Evropski parlament.

Iako će zaržati vodeće pozicije, grupacija desnih narodnjačkih stranaka (EPP), te lijevi blok socijalista i socijaldemokrata (S&D) suočava se s najgorim izbornim rezultatom u historiji svog postojanja.

Prema projekcijama koje donosi evropsko izdanje lista Politico, EPP bi u Evropskom parlamentu nakon majskih izbora mogao imati 178, a S&D 132 poslanika. Poređenja radi, trenuto u EP sjedi 217 "narodnjaka" i 190 socijaldemokrata.

Doduše, Parlament će u novom sazivu biti "kraći" za 73 poslanika iz Velike Britanije. No, jasno je da će biti podjeljeniji nego ikada.

U drugom po veličini parlamentu svijeta bit će čak 11 političkih grupa, uključujući i klub koji bi trebali imati poslanici stranke francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron), te brojne krajnje i ultradesničarske organizacije koje su do sada bile međusobno jako posvađane.

Ako se projekcije koje objavljuje Politico pokažu tačnim, izbor novih organa Evropske unije bit će kompleksan i spor. Nešto po uzoru na BiH. Dugo će se čekati i svako će kombinirati sa svakim i protiv svakog.

Nakon izbora, Evropljanima predstoje pregovori o tome ko će biti u Evropskoj komisiji s 27 komesara, predsjednik Evropske centralne banke, Evropskog vijeća, te na čelu evropske diplomatije.

Politico prenosi da jedan od vodećih euroskeptika, italijanski ministar policije Mateo Salvini (Matteo) lobira po evropskim prijestonicama kako bi ujedino protivnike Brisela. On će se već sutra susresti s jednim od vodećih polsjkih konzervativnih političara, Jaroslavom Kaćinskim( Jarosław Kaczynski), kako bi dogovorio stvaranje anti-briselskog bloka u EP-u.

Osim ovih, Evropu čekaju izbori u još sedam država Evropske unije, te švicarskoj, kao i glasanja za predsjednike Ukrajine i Makedonije.