SVIJET U novom dokumentarnom filmu pokazao da nije odustao od svojih rasističkih uvjerenja

Američkom nobelovcu koji je otkrio strukturu DNK oduzete počasne titule

CSHL osuđuje zlopotrebu nauke da bi se opravdale predrasude

Agencije
14.01.2019 18:06

Džejms Vatson

Foto: Agencije

Američkom nobelovcu Džejmsu Votsonu (James Watson), koji je otkrio strukturu DNK, oduzete su počasne titule jer je u novom dokumentarnom filmu pokazao da nije odustao od svojih rasističkih uvjerenja, objavio je u ponedjeljak CNN.

Votson, koji je 50-tih godina prošlog stoljeća zajedno s Francisom Krikom (Crick) otkrio strukturu DNK, rekao je u dokumentarcu da su geni odgovorni za razliku u inteligenciji između bijelaca i crnaca. 

Cold Spring Harbour Laboratory (CSHL), koji je Votson vodio od 1968. do 1993., komentar 90-godišnjeg bivšeg šefa nazvao je "sramotnim".

Laboratorij je saopćio da "nedvosmisleno odbacuje neutemeljena i bezobzirna lična uvjerenja dr. Džejmsa Votsona".

Dodaje da su njegove izjave "za svaku osudu i da nemaju veze sa naukom".

- Laboratorij osuđuje zlopotrebu nauke da bi se opravdale predrasude - stoji u saopćenju CSHL-a.

Votson je 2007. britanskom listu Sunday Timesu rekao da je "bio duboko zabrinut za budućnost Afrike" jer "se sve naše socijalne politike temelje na činjenici da je njihova inteligencija kao i naša, dok istraživanja pokazuju suprotno".

Slavni molekularni biolog je dodao da, iako se nadao da su svi ljudi jednaki, "ljudi koji zapošljavaju crnce ustanovili su da to nije istina".

CSHL ga je zbog tih izjava oslobodio svih administrativnih dužnosti, ali je sve do sada zadržao počasne titule.

I dok se Votson izvinio za izjave iz 2007., u dokumentarcu "Američki velikani: dekodiranje Votsona" prikazanom 2. januara rekao je da nije promijenio svoje mišljenje.

Bila je to posljednja u nizu rasističkih i ksenfobnih izjava koje su obilježile Votsonovu karijeru.

Godine 1997., britanski Sunday Telegraph prenio je njegovu izjavu da bi ženama trebalo dopustiti da abortiraju bez obzira na razlog, uključujući i ako fetus nosi gen za homoseksualnost.

Na predavanju 2000., Votson je dao naslutiti da postoji veza između tjelesne težine i ambicioznosti ljudi te između boje kože i seksualne vještine.

- Zato su latinoamerikanci dobri ljubavnici - rekao je Votson citirajući ljude koji su bili na predavanju. 

"Nikad niste čuli za engleskog ljubavnika. Samo za 'Engleskog pacijenta'".

U britanskom dokumentarcu iz 2003., dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1962. sugerirao da je glupost genetska bolest koju treba liječiti, navodi CNN.

NA VRH