ANALIZA

Je li najmoćniji čovjek svijeta okrenuo leđa Evropi

Njegovi prethodnici ne bi ni sanjali o tome da EU nazovu „neprijateljem“

Donald Tramp. Agencije

BBC

21.1.2019

Evropska unija kaže da je američka vlada smanjila svoj diplomatski status u Vašingtonu, ali kako su se transatlantski odnosi zaista promijenili pod administracijom Donalda Trampa (Trump)?

Već generacijama su američki predsjednici imali samo najljepše riječi za svoje kolege u Evropi, piše BBC.

Riječi hvale za Evropu

Kada su posjetili Berlinski zid, govorili su o slobodi. Nakon njegovog pada, govorili su o početku nove ere saradnje i o novoj izgradnji Evrope. Ali u eri Donalda Trampa vođe širom kontinenta svjesne su da su ti dani prošli.

Poznata izjava Džona F. Kenedija (John F. Kennedy) “Ich bin ein Berliner”, poruka Ronalda Reganova Moskvi 1987. godine: „Gospodine Gorbačov, srušite ovaj zid,“ obećanja Džordža Buša (Georg H. Bush) poslije Hladnog rata, te tople riječi Baraka Obame (Barack) o jačanju veza preko Atlantika, danas su samo daleka sjećanja.

Uzimajući u obzir njegove posjete Evropi, njegove tvitove o cijeni NATO-a i EU carinama, očigledno je da ovaj predsjednik Evropu ne vidi kao saveznicu, nego kao prepreku, piše BBC.

Trampovi prethodnici ne bi ni sanjali o tome da EU nazovu „neprijateljem“, a upravo to je on uradio u nedavnom intervjuu.

Evropa je trenutno zaokupirana Brexitom koji postavlja više pitanja nego što daje odgovara. Povodom toga evropski lideri se možda pitaju šta će se desiti ako se odnos s Amerikom nastavi pogoršavati.

To je bilo na umu njemačke kancelarke Angele Merkel kada je, prije nekoliko mjeseci, izjavila da Evropa mora uzeti sudbinu u svoje ruke.

Danijela Švarcer (Daniela Schwarzer), iz Njemačkog vijeća za vanjske odnose izjavila je: “Sjedinjene Američke Države, sa svojim pristupom “Amerika na prvom mjestu”, postavili su Evropu i Njemačku kao strateškog suparnika, ako ne i neprijatelja.” 


Nakon Trampove inauguracije prije dvije godine, gdje je izreka “Amerika na prvom mjestu” postala uzrečica njegove nacionalističke politike, mnogi novinari su se pitali koliko dugo će ovo trajati. Zar neće shvatiti koliku moć zapravo ima? Izgleda da ne.

Karen Donfrind (Donfriend), evropska savjetnica Baraka Obame, rekla je da pretpostavlja da, ko god se trenutno slaže s politikom Donalda Trampa, neće se nikada vratiti na vrijeme prije Trampa, jer je to nemoguće.

- Te četiri ili tih osam godina koje će on biti predsjednik promijenit će odnos i ulogu SAD u svijetu. Bit će drugačije - kazao je.

Koliko drugačije? Sjetite se krize na istočnoj granici Evrope – između Ukrajine i Rusije.

Kontroverznu aneksiju Krima 2014. godine Obamina adminstracija nazvala je nezakonitom i povodom za sankcije na Rusiju. Od tada se desio niz sukoba koji su potvrdili da je Vladimir Putin nezainteresiran da popusti pritisak.


To će vjerovatno biti potvrđeno i na ukrajinskim predsjedničkim izborima u martu.

Međutim, Donald Tramp je pokazao veoma malo interesa za problem koji Putinova ekspanzionistička politika predstavlja za Evropu – pogotovo u Poljskoj i Njemačkoj.

Umjesto zajedničkog pristupa, on preferira svoj karakteristični jedan-na-jedan stil pregovaranja. Tvrdi da je tako spasio svoj odnos s predsjednikom Putinom, dvosatnim privatnim razgovorom u Helsinkiju, u julu 2018. godine.

Administracija Angele Merkel bila je u nevjerici jer Bijela kuća nije konsultirala svoje saveznike prije sastanka s ruskim predsjednikom, te da je to nije dovelo do ničega poslije, osim tvitova, piše BBC.

- Amerika je naš najvažniji saveznik i znamo koliko sigurnost i odbrana Evropske Unije zavisi od američkog doprinosa - rekao je Dejvid Mekalister (David McAllister), Nijemac škotskog porijekla, član parlamenta stranke Angele Merkel, CDU, te jedan od njenih najbližih kolega.

- Sada se radi o jačanju Evrope unutar NATO-a, jer s ovim predsjednikom, a možda i sljedećim, moguće je da ćemo vidjeti sve manje volje iz Vašingtona za djelovanja s našim susjednim zemljama, ukoliko to bude potrebno - ističe Mekalister.

Nezgodan trenutak

Preispitivanje je potrebno u NATO-u. Ali ovaj izazov dolazi u nezgodan trenutak, jer Angela Merkel napušta poziciju za dvije godine, što znači da će najdominantnija politička figura u Evropi nestati.

Nekadašnji američki diplomata Džon Kornblum (John) kazao je da se Evropa nalazi na raskršću.

- Skoro je prošlo trideset godina od kraja Hladnog rata. Evropa je danas mnogo slabija, manje nezavisna i nestabilnija nego tada. To je veoma žalosno, ali istinito - ističe Kornblum.

Ali koje je rješenje za ovaj problem? Teže je naći odgovor nego postaviti pitanje. To je karakteristika današnjice.

Ono što je jasno jeste da još dijelimo iste vrijednosti, a Amerika i Evropa moraju obnoviti svoj odnos. U suprotnom nas zajedno uvode u novu eru nesigurnosti.

Prevela: Nejla Babić


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.