Administracija Donalda Trampa (Trump) nema mnogo vremena za Balkan, smatra Danijel Hamilton (Daniel), ekspert škole za napredne međunarodne studije Univerziteta ''Johns Hopkins''. 

Kako navodi Glas Amerike, ugledni poznavalac evropskih prilika, također, nije uvjeren da će Vašington, pa ni evropske prijestonice uložiti dovoljno truda da ubrzaju proces euroatlantskih integracija preostalih zemalja zapadnog Balkana.

Hamilton, koji se po svojim oštrim ocjenama izdvaja od drugih balkanologa, kaže da SAD pod predsjednikom Trampom nemaju vremena da se bave regionom.

- Administracija pokušava prebaciti pitanje zapadnog Balkana Evropi, dok Evropljani i ne posvećuju mnogo vremena tom regionu. Važni američki zvaničnici koji poznaju taj teren otpušteni su. Jednostavno nema nikoga na visokom nivou ko se bavi isključivo pitanjima Balkana. Ni američko prisustvo u tom regionu nije naročito veliko i ograničava se na Kosovo, što je od ključne važnosti sa stanovišta tamošnjeg međunarodnog prisustva, ali nedovoljno da bi Amerika mogla bilo šta promijeniti - naveo je Hamilton.

Kako ističe, stvari ne stoje ništa bolje ni s evropskim blokom.

- Kancelarka Merkel je u proteklih nekoliko godina pokušavala poduzeti više za taj region, ali odnedavno odustaje od toga. Britanija, druga važna zemlja koja se bavila tim pitanjem, uskoro neće biti članica nijedne institucije Evropske unije. Francuska nije nikada ni igrala naročito veliku ulogu. Stjecajem okolnosti Austrija se angažirala, ali njen utjecaj je nedovoljan da bilo šta provede - dodaje Hamilton.

U međuvremenu, utjecaj vanevropskih zemalja je pojačan, kaže sagovornik Glasa Amerike.

- I to ne samo ruski utjecaj, uključujući utjecaj države, ali i ruskog organiziranog kriminala. Kinezi su, također, neobično mnogo zainteresirani za ulaganja u Evropi. Islamske države su ostvarile znatan utjecaj u Bosni i drugim dijelovima regiona. Turska je, također, angažirana iz vlastitih razloga, ne uvijek u sklopu zapadnog pristupa. Osim toga, političke vrhuške u većini zemalja u osnovi kradu od vlastitog stanovništva i služe se državnim polugama da se održe na vlasti - navodi Hamilton.

Građani zapadnog Balkana postali su, kaže, cinični prema dugotrajnom obećanju da će u dogledno vrijeme postati dio evropske matice.

- Po završetku oružanih sukoba devedesetih, poslije tragedije u Bosni i Hercegovini i rata na Kosovu, međunarodna zajednica je poduzimala niz projekata za pomirenje i poslijeratnu obnovu tih zemalja. Otad je prošlo previše vremena - istakao je Hamilton.

On je istakao da je zapadnom Balkanu neophodan udruženi angažman obje strane Atlantika.