Veća izlaznost koja je obilježila evropske izbore pokazuje jačanje vjere građana u demokratski proces, ocijenili su politički analitičari koji su, također, istaknuli da desne i populističke stranke nisu ostvarile rezultat kakav su uoči izbora najavljivale.

Prema projekcijama budućeg saziva Evropskog parlamenta na temelju djelimičnih rezultata iz država članica, dvije najjače stranke ostaju Evropska pučka stranka sa 178 mandata, 38 manje nego dosad, i socijalisti sa 153 zastupnika, 34 manje nego u dosadašnjem sazivu.  

Liberali su treća po snazi skupina koja zajedno sa zastupnicima s liste francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron) ima 109 mandata, 40 više nego dosad. Zeleni su dobili 64 mandata,12 više nego dosad.

Povratak vjere u demokratiju kakvu imamo

Historičar Tvrtko Jakovina rekao je kako je dobar pokazatelj velika izlaznost koja predstavlja "povratak vjere u demokratiju kakvu imamo" i koja podrazumijeva nužnost učestvovanja na izborima.

Na izbore je izašlo više od 51 posto glasača u EU, što je najviše od prvih izravnih izbora 1979., kad je izlaznost iznosila gotovo 62 posto i otad padala. Prije pet godina iznosila je svega 42,61 posto.

On je istaknuo i kako su se, iz perspektive nekoga "ko se bojao puno strašnijeg rezultata", dogodili ohrabrujući pokazatelji.  

- S obzirom na to kakvi su se sve procesi događali, poput krize vodstva i savezništva u Evropi, te kako je evropski projekt ostao sam između Vladimira Putina, mijenjajuće Amerike i s treće strane rasta režima u različitim dijelovima svijeta koji su nacionalistički i sebični, smatram da se Evropa nije promijenila, dapače, pojačala je svoje tradicionalne vrijednosti - smatra Jakovina.

Dodao je kako se nije ostvarilo ono što se najavljivalo da bi se moglo dogoditi, da se "populističke, ekstremne i krajnje destruktivne stranke nametnu kao jako dominantne i vidljive na evropskoj političkoj pozornici".  

Kriza lijevih stranaka

Zaključio je kako u Evropi postoji kriza lijevih stranaka, no da se ti glasovi nisu prelijevali "potpuno suprotnim strankama" jer su Zeleni jednim dijelom preuzeli ulogu ljevice.

- Zelene teme očito odražavaju ono što naš svijet živi, samo mi u malim zemljama, zatvorenima u vlastite nacionalizme, to ne vidimo, ali globalno zagrijavanje je velik problem protiv kojeg se nemoguće boriti nacionalnim politikama - smatra Jakovina.

Politički analitičar Žarko Puhovski referirao se, također, na bolje rezultate Zelenih, rekavši kako "ljudi u svijetu polako shvataju što su problemi budućnosti i ne žive, kao u Hrvatskoj, na razini Domovinskog rata i NOB-a".

Puhovski je rekao kako izbori pokazuju da su konzervativci i dalje najjači u Evropi, da ljevica slabi, "ali ne može nestati", a da jačaju populizam i krajnja desnica, iako je mislio da će oni ostvariti bolji rezultat. 

Oko budućeg formiranja Evropske komisije Puhovski prognozira "velike igre" u kojima bi Zeleni i liberali mogli imati "ucjenjivačku ulogu".

- Bit će dugog natezanja - predviđa Puhovski. 

Višeslav Raos smatra kako gubici pučana i socijalista, koji su u prošlom sazivu samostalno mogli formirati većinu u Parlamentu, u kojem sjedi 751 zastupnik, znače da Manfred Veber (Weber), vodeći kandidat EPP-a za predsjednika Evropske komisije, više nije favorit za tu funkciju.