Njemački historičar i autor knjige „Sjene imperij – Rusija od 1991." Martin Aust pojasnio je da Rusija više nije imperija kao nekada.
- Ne, Rusija nije imperija. To pokazuju razlike između Rusije od 1991. godine i starijih historijskih formacija – Carevine Rusije i Sovjetskog Saveza. Rusija je, ako se ta perspektiva uzme u obzir, 1991. godine „izgubila" mnoge teritorije koji su ranije bili dio carske Rusije i Sovjetskog Saveza. Zato se Rusija, prema mom mišljenju, nalazi u jednoj postimperijalnoj situaciji. Rusija ima imperijalno naslijeđe, ali ona nije imperija – pojasnio je Aust u intervjuu za DW.
Iako vlasti Rusije pokušavaju te teritorije sakupiti, poput Krima, Južne Osetije, Abhazije, Pridnjestrovlje, te regije imaju vrlo različit status.
- Krim za Rusiju ima emocionalnu vrijednost koju Pridnjestrovlje, Abhazija i Južna Osetija nemaju. Kada bi se raspravljalo o tome da Pridnjestrovlje treba biti dio Ruske Federacije, to u Rusiji ne bi pokrenulo takvo patriotsko oduševljenje kao što je bio slučaj s Krimom 2014. godine. Mislim da rusko političko rukovodstvo pojačano djeluje po pitanju situacije i od slučaja do slučaja improvizira. To ne isključuje mogućnost da bi u budućnosti mogle nastati situacije u kojima se Rusija opet snažnije okreće nekim drugim regijama – kazao je Aust.
U svom djelu on je opisao tri scenarija šta bi se moglo dešavati nakon odlaska Vladimira Putina.
- Jedan bi bio nastavak krimskog scenarija. Tada bi, od slučaja do slučaja, i druge regije bile pripojene Rusiji. Jedna od tema o kojoj se više puta raspravljalo jeste Bjelorusija, koja je s Rusijom već povezana u okviru unije. Uvijek kada se održavaju zajedničke vojne vježbe i kada je ruska vojska prisutna u Bjelorusiji, mediji postavljaju pitanje bi li Bjelorusija mogla biti sljedeći kandidat koji bi postao dio Ruske Federacije. Sasvim suprotan scenarij bi bio u slučaju povećanja privrednih problema, koji bi politici smanjili resurse, što bi moglo voditi ka novim oblicima dezintegracije. U vremenu nakon Putina vlast bi mogla postati nesigurnija, a regionalizmi znatno snažnije izraženi, što bi moglo dovesti u pitanje teritorijalnu cjelovitost Ruske Federacije. Treći scenarij je, takoreći, između prethodna dva. On ne dovodi u vezu budućnost Rusije s teritorijalnim pitanjima, nego predviđa preuređenje političkog sistema Rusije. Mislim da u vremenu nakon Putina Rusiju, prije svega, očekuje borba za vlast koju je teško predvidjeti. Bit će teško zamisliti osobu koja će Putinu pružiti potpunu zaštitu i imunitet. Na koji način će oko stotinu porodica – koje su u krugu moći oko Putina – pronaći rješenje i izabrati osobu koja će ga zamijeniti, to zaista ne znam - rekao je historičar.
