HISTORIJA Službeni naziv za DDR bio je „antikapitalistički zaštitni zid“

Godišnjica početka gradnje Berlinskog zida: Podjela Njemačke ostavila je bolne rane

Historičari smatraju da je pravi razlog gradnje Berlinskog zida bio masovni egzodus stanovništva Istočne Njemačke na Zapad

Dž. B. / Avaz.ba
13.08.2019 17:02

U Njemačkoj se danas obilježava 58. godišnjica početka gradnje Berlinskog zida, a tom prilikom je povjerenik savezne vlade za područje bivše Njemačke Demokratske Republike (DDR) Kristijan Hirte (Christian) ukazao na bolne rane koje je podjela Njemačke ostavila iza sebe. 

- Početak gradnje zida prije 58 godina crni je dan u njemačkoj historiji i mi smo veliki dužnici svih onih koji su doprinijeli da taj zid padne - rekao je Hirte (Kršćansko-demokratska unije CDU). 

Na današnji dan 1961. godine, na nalog vodstva tadašnje Njemačke Demokratske Republike, započela je gradnja 155 kilometara duge granice koja je tri saveznička sektora Zapadnog Berlina (američki, britanski i francuski) izolirala od područja DDR-a pod utjecajem Sovjetskog saveza. 

Službeni naziv zida za DDR je bio „antikapitalistički zaštitni zid“ i služio je „zaštiti od agresivnog utjecaja Zapada“. 

Historičari smatraju da je pravi razlog gradnje Berlinskog zida i hermetičkog zatvaranja DDR-a bio masovni egzodus stanovništva Istočne Njemačke na Zapad. Još nekoliko dana uoči početka gradnje Zida tadašnji čelnik DDR-a Valter Ulbriht (Walter Ulbricht) zapadnim medijima objasnio je kako „niko nema namjeru graditi nikakav zid“. 

Berlinski zid je pao 9. novembra 1989., u jeku političkih promjena unutar bivše Istočne Njemačke, koji su završili njemačkim ujedinjenjem godinu kasnije. 

Prilikom pokušaja prelaska Berlinskog zida u 28 godina život je izgubilo najmanje 140 osoba.

Oglasi

Komentari

NA VRH