SVIJET Analiza CNN-a

Kupovina Grenlanda: Neobična, ali ne i najgora Tampova ideja

SAD su i ranije kupovale teritorije drugih država

I. K. / Avaz.ba
18.08.2019 13:22

Donald Tramp

Foto: Getty

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) nedavno je izrazio želju da kupi najveći svjetski otok Grenland, koji je trenutno u posjedu Danske. 

Mnogo je pitanja koja su se javila kao reakcija na ovu Trampovu izjavu, a CNN je analizirao nekoliko ključnih.

Zašto?

Iako se na prvu čini besmislenim kupiti otok koji je 80 posto pokriven ledom i na kojem živi svega 60.000 ljudi, razlozi za to su više nego očiti.  

Grenland je vrlo bogat prirodnim resursima, uključujući željeznu rudu, olovo, cink, zlato, rijetke zemne metale, uranij i naftu, većina kojih je neiskorištena zbog ledenog pokrova nad 80 posto njegove površine.  

No, zbog globalnog zagrijavanja led na Grenlandu topi se sve brže. Upravo su američki naučnici ove godine uočili dva najveća otapanja leda u historiji Grenlanda, a spomenuta erozija ledenog pokrova bitno bi olakšala iskopavanje resursa na otoku.

Drugi bitan razlog je geopolitičke prirode jer SAD već ima uporište na otoku. Riječ je o zračnoj bazi Tule, smještenoj 1.207 km od arktičkog kruga, unutar koje je radarska stanica i koja čini dio američkog raketnog sistema.   

Treći važan razlog je činjenica da Tramp želi ostavštinu po kojoj ga će se pamtiti, a kupovina Grenlanda je upravo to.

2. Je li Grenland na prodaju?

Prema svemu sudeći - ne.   

- Grenland je bogat izvorima poput minerala, najčišćom vodom i ledom, ribom, morskim plodovima, obnovljivom energijom i potencijalom za avanturistički turizam. Otvoreni smo za poslovnu saradnju, ali nismo na prodaju - stoji u tvitu grenlandske vlade.  

Grenland službeno pripada Danskoj, ali uživa visok stepen autonomije koja je dodatno povećana nakon referenduma 2008. godine. 

3. Je li ovo ludost?

Ne, bez obzira na to šta komentari na Twitteru govorili o tome, Sjedinjene Američke Države su u prošlosti već pokušavale kupiti Grenland, i to u dva navrata: u 19. stoljeću, nakon kupovine Aljaske te neposredno nakon Drugog svjetskog rata. 

4. Kupuje li SAD mnogo drugih država?

Ne. U prošlosti se to dogodilo svega nekoliko puta: 1803. kada je od Francuske kupljen veliki teritorij Luizijane za 15 miliona dolara, 1867. kada je od Rusije za 7,2 miliona dolara kupljena Aljaska, 1898. kada su od Španije za 20 miliona dolara kupljeni Filipini te 1917. kada su od Danske kupljeni Djevičanski Otoci za 25 miliona dolara.

5. Kako ide ona uzrečica o Grenlandu i Islandu?

Grenland je pokriven ledom, a Island zelen, uprkos njihovim engleskim imenima (Greenland i Iceland), za koja treba kriviti Vikinge.  

Poenta ovih pet pitanja je, navodi se u analizi CNN-a, da Tramp kao predsjednik SAD ima mnogo ludih ideja. Kupovina Grenlanda je možda najneobičnija od njih, no nikako ne i najgora.

Komentari

NA VRH