LONDON Vlada se bira na mandat od pet godina

Velika Britanija se sprema za opće izbore

Fena
11.12.2019 23:20

Izbori planirani za 12. decembar

Foto: Ilustracija

Velika Britanija se sprema za opće izbore koji će biti održani u četvrtak, 12. decembra. 

Vlada se bira na mandat od pet godina. Ipak, to će biti treći opći izbori od 2012. godine, piše BBC u svom kratkom vodiču kroz predstojeće izbore.

Bit će izabrano ukupno 650 poslanika. Na izborima se biraju predstavnici koji će ući u Donji dom britanskog parlamenta. Posao poslanika je da donose zakone, ali utiče i na upravljanje državom - što je posao Vlade.

Za razliku od Vlade čije je sjedište u Londonu, lokalne vlasti bave se pitanjima kao što su odnošenje smeća i rad škola.

Na općim izborima, 46 miliona osoba ima pravo glasa. Zemlja je podijeljena na 650 izbornih jedinica. U svakoj glasači biraju poslanika koji će predstavljati njihovu izbornu jedinicu. Može da glasa svako ko je napunio 18 godina, britanski državljanin ili punopravni građanin Commonwealtha ili Republike Irske. 

Stariji su skloniji glasanju od mlađih. Na općim izborima 2017. godine, glasalo je 59 posto osoba starosti između 20 i 24 godine, za razliku od 77 posto onih starosti između 60 i 69 godina.

Međutim, oko dvije trećine od 3,1 milion ljudi koji su se registrovali da glasaju od raspisivanja izbora do krajnjeg roka za registraciju bili su mlađi od 35 godina, a više od milion njih bilo je mlađe od 25 godina.

Glasa se na lokalnim glasačkim mjestima, postavljenim na lokacije kao što su crkve ili holovi škola. Glasači stavljaju krstić na glasački listić pored imena odabranog kandidata i ubacuju ga u zapečaćenu glasačku kutiju.

Smije da se kandiduje većina ljudi koji su na dan izbora stariji od 18 godina, imaju državljanstvo Velike Britanije ili su punopravni građani sa zvaničnim boravkom u Commonwealthu ili Republici Irskoj.

Oni moraju da ostave i 500 funti depozita, koji im neće biti vraćen ukoliko ne osvoje najmanje pet posto glasova u vlastitoj izbornoj jedinici.

Kandidati moraju da ispunjavaju određene uslove - ne mogu da se kandiduju zatvorenici, državni službenici, sudije i pripadnici policije i oružanih snaga.

Za 650 poslaničkih mjesta ove godine nadmeće se ukupno 3.322 kandidata.

Na ovim izborima kandidirao se 91 David, najpopularnije ime među kandidatima, dok je prvo žensko ime na listi Sara, na 18. mjestu - čak 22 kandidatkinje se tako zovu.

Poslanik postaje kandidat sa najviše osvojenih glasova u svakoj izbornoj jedinici, čak i ako je za njega glasalo manje od polovine glasača.

Većina poslanika predstavlja neku političku stranku, ali ima i nezavisnih kandidata.

Svaka partija koja osvoji prostu većinu - 326 poslanika - u Donjem domu, obično formira vladu. Kao posljedica britanskog izbornog sistema, na vlast mogu da dospiju partije sa mnogo manje od 50 posto osvojenih glasova na državnom nivou.

Ukoliko nijedna stranka ne osvoji većinu, ona s najviše poslanika može da formira koaliciju sa jednom ili više partija.

Javnost ne glasa direktno za premijera. Biraju ga poslanici pobjedničke stranke, a postavlja ga Kraljica koja je u obavezi da prihvati prijedlog poslanika.

Detaljni prijedlozi za sve, od ekonomije, preko odbrane do policije, izlažu se pred svake opće izbore u manifestima političkih partija.

Manifesti se obično objavljuju tokom predizborne kampanje. Ako partija pobijedi na izborima, često se na osnovu manifesta ocjenjuje koliko je obećanja iz njega uspjela da održi.

Pitanja koja su važna britanskim glasačima mnogo su se promijenila u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa, pokazuju istraživanja javnog mnijenja.

Nacionalna zdravstvena služba (NHS) i imigracija bile su glavne teme koje su najviše brinule glasače 2015. godine.

Evropska unija bila je znatno manji predmet interesovanja.

Sada, međutim, Brexit - izlazak Velike Britanije iz EU - predstavlja veoma važno pitanje.

Ni konzervativci ni laburisti nisu osvojili dovoljno glasova da formiraju većinsku vladu poslije izbora 2017. godine.

Konzervativci su bili u prednosti i formirali su partnerstvo sa Demokratskom unionističkom strankom (DUP) kako bi osvojili glasove u Donjem domu parlamenta.

Od izbora, konzervativci i laburisti izgubili su poslanike, dok su Liberalne demokrate stekle nove.

Drugi dom parlamenta je Dom lordova. Njegovi članovi se ne biraju već ih imenuje kraljica, na savjet premijera i imaju titule lordova. Oni ne predstavljaju izborne jedinice i uglavnom ne pripadaju nijednoj stranci.

Na dan općih izbora, glasanje se odvija između sedam sati ujutru i deset uveče. Rezultati se saopćavaju tokom čitave noći i narednog dana.

Kada je poznat cjelokupni rezultat, lider pobjedničke stranke, ukoliko ona postoji, odlazi u Buckinghamsku palaču da traži dozvolu Kraljice za formiranje nove vlade.

Jednom kad se to obavi, što je puka formalnost, on se seli u tradicionalni dom premijera u Downing Street broj 10.

On će često izaći ispred ulaza da održi govor o planovima partije za predstojeće godine.

Komentari

NA VRH