ANALIZA

Je li svijet pred novim velikim ratom?

Iran ima jedne od najvećih zaliha nafte u regionu, kontrolira i veliki dio Perzijskog zaljeva te Hormuški tjesnac

Iran kontrolira Hormuški tjesnac, naftnu žilu kucavicu svijeta, a time i jednu od najkritičnijih geopolitičkih tačaka, jer kroz njega prolazi gotovo petina svjetske nafte. Avaz

Piše: Fahir Karalić / Avaz.ba

8.1.2020

Kocka je bačena! Istina, nije niko prešao Rubikon kao Julije Cezar niti je Donald Tramp prešao Eufrat i Tigris. 

Civilizacija je napredovala toliko da je prelazak rijeke u ovom slučaju polijetanje drona s raketama, koje su u prostoru bagdadske luke ubile najmoćnijeg iranskog generala Kasema Sulejmanija (Qassem Soleimani).

S obzirom na to da je Sulejmani u Iranu stekao gotovo mitski status, da je bio glavni iranski operativac za Irak i da se spominjao kao čovjek broj dva u Iranu, odmah ispod ajatolaha Ali Hamneija (Khamenei), kojem je, kao komandant Kudsa, bio i formalno izravno podređen, bilo je jasno da ništa više neće biti isto.


Osveta odmah najavljena

Osveta Irana odmah je najavljena. Stotine hiljada ljudi na oproštaju od Sulejmanija bile su garant da se na odgovor neće dugo čekati. 

Nekoliko dana kasnije (sinoć, op.a.) Iranska revolucionarna garda, kako se i očekivalo, odgovorila je na ubistvo generala Sulejmanija, ispalivši balističke projektile na dvije američke baze u Iraku. Napad je odobrio ajatolah Ali Hamnei.

Najmanje 10 balističkih raketa pogodilo je bazu El-Asad, a najmanje dvije balističke rakete pogodile su Erbil. Iako su američke snage već duže vrijeme u punoj pripravnosti i očekivali su napade, nije jasno kako sistem protuzračne odbrane nije oborio niti jednu od deset balističkih raketa koje su pogodile vojnu bazu El-Asad.


Tramp: Čeka se reakcija. Arhiv

Ljubitelji teorija zavjere reći će „zato što Trampu i odgovara ovaj napad“ kako bi poduzeo opsežnu vojnu akciju, kojom će jednom za sva vremena neutralizirati iranski režim, koji godinama prkosi Americi i čiji se utjecaj sve jače osjeća u sve većom broju zemalja Bliskog istoka. 

Ipak, činjenica da se radi o zemlji sa više od 80 miliona stanovnika, homogenoj, za razliku od Iraka koji je pao vrlo lako, odbijala je dosadašnje američke predsjednike da se upuste u značajniji vojni napad na Iran.

Šta je, zaista, motiviralo Trampa za posljednju akciju, zvanično niko u američkoj administraciji neće reći. Jedino što je sigurno jeste da je mnogo toga na kocki. Geopolitički utjecaj Irana jeste mnogo jači od Iraka, Afganistana, Sirije, zemalja u kojima se američka vojska godinama nalazi. Svijet godinama osuđuje iranski nuklearni program, ali i podršku određenim paravojnim grupama na Bliskom istoku.


Reakcije ostalih velikih igrača

Istovremeno, ništa manje važni nisu i ekonomski razlozi. Osim što Iran ima jedne od najvećih zaliha nafte u regionu, kontrolira i veliki dio Perzijskog zaljeva te Hormuški moreuz. Upravo je Hormuški moreuz naftna žila kucavica svijeta, a time i jedna od najkritičnijih geopolitičkih tačaka, jer kroz njega prolazi gotovo petina svjetske nafte.

Šta će uslijediti narednih dana, velika je nepoznanica. Analitičari su uvjereni da na ovome sigurno neće ostati. Tramp je odmah poručio da SAD imaju najmoćniju armiju na svijetu te da će uskoro izaći u javnost s američkim odgovorom.


Ali Hameni: Odobrio napad. Arhiv

Svijet osluškuje i reakcije ostalih velikih igrača. Sa Zapada stižu poruke osude. Nepoznanica su Kina i Rusija, zemlje iz kojih je Iran proteklih godina uvozio najviše oružja. 

Iz obje ove zemlje zasad pozivaju na suzdržanost. Traže i da se uključi Vijeće sigurnosti UN-a i te Vijeće za nacionalnu sigurnost SAD kako bi se spriječila daljnja eskalacija nasilja na Bliskom istoku.

Ukoliko bi došlo do otvorenog rata između SAD i Irana, nejasno je i kako bi se postavile Rusija i Kina. S obzirom na to da se radi o jednom od najznačajniji geopolitičkih igrača u svijetu, pitanje je na koji način bi se odnosile prema eventualnom ratu koji ima veliku stratešku važnost po svijet.

Ništa manje nije jasno ni šta može sam Iran protiv moćne američke vojske. Posebno ukoliko Amerikanci odgovore u sadejstvu s partnerima u NATO-u.

Iranska armija je, prema nekim vojnim analizama, 12. na svijetu. Iran je u posljednjih 15 godina razvio prilično snažnu vojnu industriju, a ima i odličnu vojnu saradnju sa Sjevernom Korejom. Iran ima oko 532 hiljade aktivnih članova armije, od čega 350 hiljada vojnika u regularnoj vojsci te gotovo 150.000 vojnika u sklopu Revolucionarne garde.

Iranska vojska ima sposobnost lansiranja dalekosežnih projektila, što je dio kompenzacije u slabijoj opremljenosti zračnih snaga. Službeni podaci koje ima SAD govore da Iran ima najrazvijeniji sistem dalekosežnih projektila malog i srednjeg dometom. Također, Iran je radio na razvijanju interkontinentalnih projektila.


Šta ima iranska armija

Ukratko, mnoge mete, uključujući Saudijsku Arabiju i Izrael te druge zemlje Zaljeva i Bliskog istoka su dostupne iranskim raketama. Iran je razvio i svoje dronove, koji su već djelovali iznad Iraka i Izraela. Upravo su ti dronovi izveli napad na naftna postrojenja Saudijske Arabije.  


Sulejmani: Mitski general. Arhiv

Međutim, iranska armija neuporedivo je slabija od američke te nema sumnje ko bi u otvorenom sukobu izašao kao pobjednik. Zbog toga je Iranska revolucionarna garda zaprijetila da je već odabrano 100 ciljeva diljem svijeta, a najviše u zemljama Zaljeva i Izraelu, u slučaju da SAD odgovore i napadnu Iran.

Isto tako, komandant Iranske revolucionarne garde Husein Salami upozorio je sve susjedne zemlje koje imaju baze SAD da neće napadati samo američke baze već i njihove gradove i naftna postrojenja, a najviše prijetnji uputio je UAE. Iranski balistički projektili usmjereni su i na Afganistan, gdje se nalaze američke baze.

Analitičari upozoravaju da, ako će Tramp donijeti odluku o napadu na Iran, Iranci će ostvariti svoje prijetnje i napadati zemlje koje imaju američke baze, te Izrael.

Gdje dalje vode reciprocitetni odgovori i napadi, strahovat ćemo i narednih dana. Osim što će sigurno poskupjeti nafta, sve ostalo je pod velikim znakom pitanja!


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.