Istraživači Kraljevskog koledža u Londonu pratili su razvoj djece koja su vrijeme provodila u "paklu" rumunskih sirotišta u vrijeme Čaušeskua.

Mozgovi djece koja su zapostavljena u ranom djetinjstvu, uskraćena za određene stvari i živjela su u neimaštini, manje su veličine, navodi se u zaključku istraživanja koje su u sirotištima u Rumuniji proveli predstavnici Kraljevskog koledža u Londonu.

Njihov mozak je bio 8,6 posto manji nego kod njihovih vršnjaka, što je najuvjerljiviji dokaz o utjecaju na mozak odraslih, navode istraživači. 

Zanemarivanje djece u sirotištima dobilo je pažnju javnosti tek nakon pada rumunskog diktatora Nikolaja Čaušeskua 1989. godine.

- Sjećam se fotografija tih institucija na televiziji, bile su šokantne - kaže profesor Edmund Sonuga Bark (Barke) za BBC, koji predvodi istraživanje.

Kako navodi, te institucije su bile "pakao" u kojem su djeca često bila "vezana za krevete, prljava i izmučena", bez kontakta s drugim ljudima, bez igračaka i često bolesna. 

Djeca su u tim institucijama provodila između divje sedmice i gotovo četiri godine. 

Prethodna istraživanja o djeci koju su usvojile britanske porodice pokazuju da su ta djeca u odraslom dobu imala brojne psihičke probleme. 

Zlostavljanje u djetinjstvu

Dokumentirani su razni poremećaji poput autizma, poremećaja hiperaktivnosti s nedostatkom pažnje i straha od stranaca. 

Posljednja studija, objavljena u službenom listu Nacionalne akademije nauka SAD, prva je koja se bavila skeniranjem mozga u potrazi za odgovorima. 

U istraživanju je učestvovalo 67 usvojenika iz Rumunije, a njihovi mozgovi upoređeni su sa 21 usvojenikom koji u djetinjstvu nisu bili zapostavljeni ili zlostavljani. 

- Rezultati istraživanja bili su veoma upečatljivi - kazao je za BBC profesor Bark. 

Najprije, veličina mozga - prosječno je za 8,6 posto manji kod rumunskih usvojenika. 

Što su više vremena proveli u rumunskim sirotištima, mozak je bio manji. 

Ipak, utjecaj na mozak nije u potpunosti isti u svim slučajevima. 

Mitul Mehta, profesor i jedan od istraživača, rekao je da su pronašli strukturalne razlike između dvije grupe koje smo uporedili i u tri različite moždane oblasti.

- Ove oblasti povezane su s funkcijama kao što su organizacija, motivacija, integracija informacija i pamćenje - istakao je.

Istraživači su naveli da nova saznanja mogu pomoći u objašnjavanju nižeg koeficijenta inteligencije i većeg broja slučajeva nedostatka pažnje kod pojedinaca. 

Ono što studija ne može objasniti je šta je to tačno kod zapostavljanja i nebrige u djetinjstvu što utječe na veličinu mozga.

Utjecaj okruženja na razvoj djeteta

To znači da je teško utvrditi i kako tačno druge stvari poput zlostavljanja u djetinjstvu ili izbjeglištva mogu utjecati na kasniji razvoj osoba.

Ipak, u studiji se zaključuje da, osim slabe ishrane, postoji i jasan utjecaj ovih elemenata na razvoj mozga. 

Ova studija je važna zato što prvi put ističe, na jasan i upečatljiv način, moć okruženja u ranom djetinjstvu i neimaštine na moždani razvoj. 

- Spomenuti faktori imaju ozbiljan utjecaj na ljude, čak i poslije 20 godina i uprkos činjenici da su ih u međuvremenu usvojile brižne porodice - zaključio je profesor Sonuga Barke.