SVIJET Upozorenje ljekara i naučnika

Koronavirus možda nikad neće u potpunosti nestati: Postoje tri moguća ishoda pandemije

Svaka osoba koja se zarazi koronavirusom može ga prenijeti na 1,4 do 2,5 osobe

Avaz.ba
31.03.2020 22:59

Nastavlja se izučavanje novog soja koronavirusa

Foto: Arhiv

Stručnjaci koji prate razvoj i širenje pandemije koronavirusa smatraju kako bi on mogao postati sezonska bolest ili biti iskorjenjen mjerama zdravstvene zaštite te pronalaskom vakcine. 

Prema istraživanjima Svjetske zdravstvene organizacije, svaka osoba koja se zarazi koronavirusom može ga prenijeti na 1,4 do 2,5 osobe.

S nastavkom širenja, naučnici smatraju kako je zaraza koronavirusom već prerasla u pandemiju. Ali, upitno je hoće li COVID-19 postati endemski, odnosno trajno prisutan u svjetskoj populaciji, poput ranije otkrivene tri vrste ili će se napori naučnika za pronalaskom vakcine uroditi plodom. Stoga su stručnjaci razvili tri izgledna scenarija što će se događati s novim koronavirusom, piše Business Insider.

S obzirom na širenje, mnogi stručnjaci smatraju kako virus nikad neće biti iskorijenjen, već će postati jedan u nizu sezonskih virusa koji napadaju ljude, poput prehlade ili gripe, uzrokovanih drugim koronavirusima. Raste i broj slučajeva prijenosa zaraze bez simptoma, pa stručnjaci upozoravaju kako će gradovi postati nova i samoodrživa žarišta bolesti.

Virusi koji se šire među ljudima uglavnom nisu otporni na vlagu i visoke temperature, tako da bi COVID-19 mogao posustati već početkom ljeta na sjevernoj hemisferi. Ali, to ne znači da će potpuno nestati. Naime, očekuje se da će on mutirati kako bi se mogao brže razmnožavati ili postati sezonska bolest koja bi uzrokovala upalu pluća.

  • Koronavirus može postati ubočajena sezonska bolest koja će tokom zime uzrokovati prehlade
    Koronavirus može postati ubočajena sezonska bolest koja će tokom zime uzrokovati prehlade Foto: Arhiv

Optimističnija verzija ovog scenarija govori kako će koronavirus postati ubočajena sezonska bolest koja će tokom zime uzrokovati prehlade. Naime, četiri vrste koronavirusa odgovorna su za 25 posto zabilježenih prehlada u svijetu koje uglavnom prolaze bez većih komplikacija. Očekuje se kako bi širenje COVID-19 moglo biti slabije u narednim godinama, jer bi velik broj mogao imati razvijen imunitet.

Pandemija virusa COVID-19 slična je epidemiji SARS-a iz 2003. godine. Čak štaviše, u oba slučaja se radi o koronavirusima, koji dijele oko 80 posto genetskog materijala. U oba su slučaja virusi prešli na čovjeka sa zaraženog mesa životinja, tako da naučnici očekuju i kako bi ishod pandemije novog virusa mogao biti sličan.

Naime, SARS je od jeseni 2002. do proljeća 2003. ubio oko 800, a zarazio oko 8.000 ljudi, da bi godinu dana poslije potpuno nestao. Njegovo širenje je ograničeno karantenama, ograničenjem putovanja, informativnim kampanjama i provjerama na aerodromima i kruzerima. Iste mjere zaštite i sada provode Kina, kao izvorišna zemlja zaraze i druge svjetske zemlje. Pandemija će, smatraju stručnjaci, biti obuzdana ako se tim mjerama broj zaraženih spusti ispod određene razine.

Ali, SARS je bio manje zarazan od novog virusa te se uglavnom širio po bolnicama, a ljudi nisu bili zarazni prije pojave simptoma. Uz to, mnogi optužuju Kinu da je zakasnila u reakciji te da je čak pokušala umanjiti ili prikriti stvarne razmjere opasnosti od zaraze.

Svi se stručnjaci slažu da je pronalazak vakcine neophodan u zaustavljanju koronavirusa. Mnoge akcije koje doktori i naučnici provode već su sad usmjerene u napore da se virus kontrolira dok se vakcina ne proizvede.

Komentari

NA VRH