KORONAVIRUS Kjel A. Nordstrom, autor svjetskog bestselera "Funky Business"

Intelektualac iz Švedske objasnio: Sve me podsjeća na Černobil

Mislim da će se najznačajnije promjene dogoditi u ekonomskom sistemu, a možda najznačajnija promjena bit će koncept rizika

Avaz.ba
07.04.2020 22:46

Kjel A. Nordstorm

Foto: Agencije

Ovo je virus. Ovo nije finansijska kriza, ovo nije svjetski rat, nije bankrot najvećih institucija. Ovo je virus, što znači da je s našim finansijskim sistemom sve okej, sve je u redu s kompanijama, koje su do prije šest sedmica radile veliki posao, smatra Kjel A. Nordstrom (Kjell), jedan od najutjecajnijih svjetskih mislilaca današnjice i autor svjetskog bestselera "Funky Business".

On je gostovao na video kanalu 24sata gdje u razgovoru s CEO 24sata Borisom Trupčevićem odgovarao na brojna pitanja na aktuelnu temu poput mjera za očuvanje radnih mjesta te ublažavanje posljedica globalne ekonomije zbog krize s korona virusom.  

Svaki dan u 14.00 je presica i govore nam stanje u državi. Razlog radi kojeg Švedska radi drukčije je jer je jako puno Šveđana u Švedskoj, mi jako vjerujemo vladi, premijeru, policiji, stručnjacima i to znači da mi pratimo odmah sve mjere. Ako je mjera da budemo na distanci, ljudi to rade. Ako vlada kaže da ne posjećujemo rođake koji imaju više od 65 godina, mi to radimo. Iako ovo izgleda kao vrlo uspješna mjera, mislim da se ne bi mogla primijeniti u primjerice Grčkoj. Mi to možemo provesti jer imamo historijsku tradiciju povjerenja u institucije i zato mjere mogu biti blaže kod nas. Za sada sve funkcionira. 

Što očekujete od takve strategije?

Može se reći da imate dvije ili tri opcije kako se nositi s korona virusom. Broj jedan, možete zatvoriti sve u državi, to svi znaju, izolirate ljude u stanove i virus se ne može širiti. Broj dva je još jedna ekstremna mjera, a to je da ne radite ništa i pustite virus da hara zemljom, neke ljude ćete izgubiti, ali to naravno govorim teoretski. I naravno, možete naći nešto između, gdje ćete zaštiti dio populacije koje je osjetljivo, dakle ljudi iznad 65 godina, a istovremeno da sve ostalo nastavi funkcionirati normalno, tako da ne uništite ekonomiju - a Švedska nastoji učiniti oboje. Kao što znate u Švedskoj rade škole i ako oboli netko mlađi ne gledamo to kao katastrofu, jer oni obično ne završe na intenzivnoj njezi. Dakle, tražimo balans da zaštitimo osjetljive skupine, a da sve ostalo normalno funkcionira.

  • Kjel A. Nordstorm
    Kjel A. Nordstorm Foto: Agencije

Ali mi svjedočimo polarizaciji društva - spasiti živote ili spasiti ekonomiju. U svijetu dominira mjera karantina, ali svi su svjesni da ta mjera ne može trajati vječno. Možete li zamisliti scenarij "imuniteta krda"?

Neke zemlje imaju infrastrukturu koja može podnijeti tako nešto, poput recimo Njemačke koja je ispred svih evropskih zemalja i koja radi najviše testova od svih. S druge strane, princip karantina ima nuspojavu, koja se vidi na primjeru Singapura. Oni su se jako uspješno oduprijeli koroni, imali su potpunu karantenu i uspjeli su se izvući. Međutim, sad su se opet počeli otvarati, ali se virus vratio. I tu je problem - zatvorit ćete ljude na neko vrijeme, ali što kad ih pustite van? Vi i dalje nemate cjepivo i još uvijek ste pod rizikom.

Kako će promjene koje nas čekaju utjecati na ekonomiju?

Mislim da će se najznačajnije promjene dogoditi u ekonomskom sistemu, a možda najznačajnija promjena bit će koncept rizika. Što je rizik? U mnogim zemljama, naročito urbanima, imali smo situaciju da mladi ljudi, u srednjim dvadesetima završe školovanje, dobiju prvi posao, rade godinu ili dvije, a zatim posude novac, puno novca, kako bi kupili stan. Kamate se ne čine tako velike, imaju dobar i cool posao, ali koliko god novca posudili za kupovinu stana je jako puno novca. Ako ne budete imali posao, nikad ga nećete vratiti. I to se sad pokazuje, da postoje rizici koji su izvan naše kontrole. Situacija s korona virusom nas je vratila u vrijeme kada nije bilo cjepiva ni antibiotika. Ljudi su se tada bojali i mi se sada bojimo. Vlade se boje, banke se boje, ljudi se boje i morat ćemo redefinirati koncept rizika.

To nas dovodi do pitanja recesije - kakva će biti i koliko dugo ćemo se oporavljati?

Ovo je virus. Ovo nije finansijska kriza, ovo nije svjetski rat, nije bankrot najvećih institucija. Ovo je virus, što znači da je s našim finansijskim sistemom sve okej, sve je u redu s kompanijama, koje su do prije šest sedmica radile veliki posao. Danas su sve one u gubicima, 70, 80, 90 posto. Teoretski možete se ponašati kao da će ovo prestati za šest mjeseci ili četiri mjeseca i možete upumpavati novac u kompanije kako bi im pomogli. Međutim, problem je što mi ne znamo koliko će ovo trajati. Hoće li trajati tri mjeseca ili do Božića. To niko ne zna, a za oporavak je važno reći da su se u historiji sve pandemije vraćale barem dva puta nakon prvog udara i u mnogim slučajevima drugi val je žešći od prvog. Ako se to dogodi, ako bude bilo više udara virusa, oporavak će trajati jako jako dugo. Da se vratim na početak - ovo se sad može rješavati upumpavanjem novca u kompanije kako bi se održale i kako bi se pokrili njihovi gubici i zemlje na Zapadu upravo to i rade.

S kojim povijesnim događajem bi usporedili ovu situaciju?

Pa podsjeća me na vrijeme Černobila i Fukušime. U zraku je nešto što ne možete vidjeti, ne možete namirisati i čega se ljudi jako boje. Situacija s virusom ima jako puno sličnosti s radijacijom, jer ako ste mu izloženi, kao u slučaju radijacije, razboljet ćete se... U radijaciji smo imali sitauciju da ćete se razboljeti ako se približite mjestu radijacije i ta distanca je prisutna sada s korona virusom. Nadalje, ako se držite pravila i mjera, možete izbjeći opasnost, i u oba slučaja, i u slučaju virusa i u slučaju radijacije, stvar je jednaka. Ne vidite protiv čega se borite, ali se morate strogo držati pravila.

Komentari

NA VRH