SVIJET

Ugledni analitičar iznio strašna predviđanja, a dotakao se i Bila Gejtsa: Poslije pandemije uslijedit će mnogo veći strah

EU će teško preživjeti ovo ogromno iskušenje, jer je od početka loše postavljena

Engdal: Odlučio da progovori. Arhiv

Avaz.ba

17.4.2020

Po okončanju pandemije koronavirusa milione ljudi u svijetu preplavit će novi strah - strah od nezaposlenosti. Uporedo sa pandemijom, pred našim očima odmotava se i ekonomska kriza. Političari će da polude. Na ekonomsku moć SAD, kao i Evropske unije, pandemija već ima jak uticaj. Njemačka je bila u recesiji i prije januara. Mnoga preduzeća već su opustošena širom Evrope. Urušavanje ekonomije ovako velikom brzinom prijeti da glađu ubije više ljudi nego bilo koja zarazna bolest.

Ovu nimalo svijetlu prognozu za period poslije pandemije ekskluzivno za "Novosti" predočava Frederik Vilijam Engdal, jedan od vodećih svjetskih geopolitičkih analitičara, ugledni savjetnik za strateške rizike, politikolog sa Univerziteta Prinston i autor nekoliko svjetskih bestselera o nafti i geopolitici, koji posljednjih decenija živi u Njemačkoj.

Covid-19 učinio je EU neprepoznatljivom: države članice gotovo hermetički zatvorile su svoje granice, šengenski vizni režim je pao... Hoće li EU preživeti ovo ogromno iskušenje?

- Teško. EU kao politička tvorevina i euro su loše postavljeni u samom startu. EU je ustrojena poput čudovišta u čije ime bezimene birokrate odlučuju o svim aspektima naših života, gotovo iz minuta u minut. Šarl de Gol je imao mnogo bolji koncept - da nacionalne države sarađuju, pregovaraju o zajedničkim pitanjima, ali ostaju suverene u svakom aspektu. Vjerujem da bi nacionalna država trebalo da bude politička osnova sporazuma po De Golovoj ideji. 

Svjedoci smo nadrealnih slika: SAD sa zahvalnošću primaju medicinsku pomoć od Rusije, ruska vojska čisti od virusa Italiju, kineski ljekari putuju svijetom i pomažu... Nije li to ujedno i početak kraha dosadašnje ideje o globalizaciji?

- Globalizacija je u prvom redu katastrofalna konstrukcija nekoliko stotina globalnih korporacija kako bi se izbjegli porezi u EU ili SAD i pojeftinili troškovi rada. Dovela je do uništenja ekonomske stabilnosti širom svijeta, kako u industrijskim zemljama, poput SAD, gdje su glavne zdrave industrije bankrotirale, a jeftina inostrana konkurencija iz Azije i drugih zemalja upropastila je lokalne ekonomije većeg dijela svijeta koji se nekada razvijao. 

Afrička poljoprivreda uništena je jeftinim američkim uvozom ili uvozom iz EU. Globalizaciju su inicijalno pogurali Volstrit i London kako bi maksimizirali korporativni profit za oko 500 velikana poput "Microsofta", "Googla", "Applea" i njima sličnih. Jedan investicioni gigant "Black Rock" kontrolira oko 7.000 milijardi dolara sredstava privatnih investitora. To je srž globalizacije. Teško je predvidjeti šta će od nje ostati, ali strategija će se dramatično promijeniti u pravcu veće nacionalne ekonomske sigurnosti. 

Izazvali ste nedavno veliku pažnju svojim autorskim tekstom u kojem ste podsetili da su Bil Gejts i njegova fondacija još u decembru prošle godine prognozirali pandemiju. Slučajnost ili nešto mnogo ozbiljnije?

- To je jedan od mnogih pokazatelja da su Gejts i ljudi oko njega na Svjetskom ekonomskom forumu i Univerzitetu "Džon Hopkins" planirali ili "očekivali" takvu pandemiju. Upriličili su "Događaj 201" u oktobru u Njujorku, gdje je jedan od ključnih igrača bio šef kineskog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti. 

Fondacija Bila Gejtsa najveći je privatni donator Svjetske zdravstvene organizacije, skoro isto kao i američka vlada. Gejts je sarađivao s Tedrosom Adhanom Gebrejesusom, sadašnjim direktorom Svjetske zdravstvene organizacije, još kada je on bio vladin ministar zdravlja u Etiopiji (od 2005. do 2012. godine), usput u jednoj od najkorumpiranijih vlada na svijetu. Duže od decenije Gejts je zajedno sa proizvođačima, Svjetskom zdravstvenom organizacijom i zdravstvenim sistemom SAD bio upleten u plasiranje vakcina, čak i pošto je utvrđeno da su one nanijele štetu Africi, Indiji i drugim zemljama u svijetu.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.