Čini se da samo manji dio svjetske populacije – tek dva ili tri posto – u krvi ima antitijela koja pokazuju da su bili inficirani koronavirusom, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) te tako srušila nade da će "imunitet krda" ubrzati popuštanje mjera zaštite, piše "Guardian".
- Relaksiranje mjera ne znači i kraj epidemije u bilo kojoj zemlji - kazao je u ponedjeljak direktor WHO-a Tedros Adhanom Gebrejesus (Ghebreyesus) na konferenciji za medije.
No, serološka testiranja koja su trebala pokazati koji je omjer populacije bio inficiran te razvio antitijela – što bi trebalo značiti i da su razvili određeni imunitet – sugerira da je taj broj zapravo jako mali.
- Rani podaci govore o tek malom postotku populacije koji je bio inficiran. Ne više od dva ili tri posto - kazao je Gebrejesus.
Doktorica Marija Van Kerhov (Maria Kerkhove), američka stručnjakinja za infektivne bolesti i tehnička voditeljica WHO-a, kaže kako su mislili da će broj inficiranih ljudi biti veći, ali je naglasila i da je još prerano za definitivne zaključke.
- Vidimo da antitijela ima manji postotak ljudi nego što smo očekivali. Manje ljudi je imalo infekciju - kazala je Van Kerhov.
U petak je Univerzitet Stanford objavio rezultate još jedne nerecenzirane studije provedene u Santa Klari, koja je pokazala da je koronavirusom bilo zaraženo 50 do 85 puta više ljudi nego što pokazuju službene brojke.
No, čak i tako visoke brojke znače da je tek tri posto ukupne populacije okruga bilo inficirano i razvilo antitijela na virus. Studija provedena u Nizozemskoj na 7.000 dobrovoljnih davalaca krvi također je pokazala da je antitijela razvilo tek oko tri posto ljudi.
Van Kerhov kaže da treba pažljivo promotriti kako su provedene ove studije.
- Brojne studije upućuju na to da je tek manji postotak ljudi bio u kontaktu s virusom i razvio antitijela - kazala je i dodala da taj postotak u nekim zemljama poput Njemačke i Francuske raste do 14 posto.
Zato je jako važno vidjeti kako su istraživanja provedena. U to bi svakako trebalo uključiti i saznanja o tome kako su odabrani ljudi koji će se testirati. Radi li se o slučajno odabranim ljudima ili onima koji su donirali krv i inače bili posve zdravi? Također, valja vidjeti i kako su testovi provedeni.
- Sarađujemo s brojnim zemljama koje provode serološke testove - dodala je Van Kerhov.
Studije koje podupire WHO koristile su vrlo robusne metode i njihova tačnost će biti dodatno provjerena.
Van Kerhov je istakla kako ni prisustvo antitijela u nečijoj krvi ne mora značiti da je ta osoba imuna na virus.
- Mnoge zemlje koje predlažu korištenje brzih seroloških testova rade to kako bi mogle odrediti kakav je imunitet stanovništva. No za sada, nema dokaza da serološki testovi dokazuju i da je netko razvio imunitet te da je siguran od nove infekcije - zaključila je.
