Preliminarni rezultati glasanja na referendumu u Rusiji pokazuju da su birači za izmjene ustava koje otvaraju put predsjedniku Vladimiru Putinu da se ponovo kandiduje i ostane na vlasti do 2036. godine.

Centralna izborna komisija saopštila je da je nakon obrade 0,78 posto protokola za glasanje, poznato da je 73 posto glasača podržalo amandmane, dok je manje od 26 posto protiv. 

Komisija je također saopštila da je izlaznost na biralištima u Moskvi do 14 sata bila na 46 posto, dok je u Sankt Petersburgu izlaznost 62 posto.

Pojedini nezavisni posmatrači, novinari, čak i osoblje komisije, prijavili su višestruka kršenja pravila na biračkim mjestima. Preliminarni rezultati su u skladu sa očekivanjima i ranijim izlaznim anketama.

Glasanje je otvoreno 25. juna kako bi se uslijed pandemije smanjila gužva na biralištima.

Kremlj smatra da su amandmani neophodni za stabilnost i sigurnost zemlje, dok Putinovi kritičari smatraju da izmjene predstavljaju potez kojim bi on mogao osigurati da ostane na vlasti još dugo.

- Ne glasamo samo za amandmane - rekao je Putin u televizijskom obraćanju tokom kojeg je pozvao Ruse da glasaju za izmjene i zemlju u kojoj žele živjeti i koju će prenijeti djevi i unucima.

Birači imaju opciju da prihvate ili odbace sve amandmane. Vlada se snažno zalaže za odobravanje izmjena.

Ruski predsjednik je početkom godine najavio ustavnu reformu i insistirao na održavanje glasanja u cijeloj zemlji, iako to nije zakonom obavezno.  On je tada također rekao da nema potrebe za "novim" ustavom, ali da bi ustav iz 1993. godine trebao biti izmijenjen na takav način koji bi parlamentu omogućio pravo da odobri ministre, nominuje premijere i zamjenike koje bi predsjednik bio obavezan da potvrdi. No, također je rekao da bi ipak zadržao snažan predsjednički sistem u zemlji kao i da bi za izmjenu amandmana bilo potrebno održavanje referenduma. 

Prijedlozi izmjene ustava uključuju smanjenje ovlasti predsjednika i pojačavanje ovlasti premijera.