Švedska, koja je već otišla najdalje u odbacivanju keša i prelasku na digitalne načine plaćanje, podići će ovu praksu na još viši nivo zbog pandemije, a novčanice i kovanice mogle bi u potpunosti izumirijeti.
Stefan Ingves, guverner Riksbank, nedavno je primijetio da neki mladi Šveđani "nemaju pojma" kako stvarni novac više izgleda. To je budućnost koja zabrinjava Ingvesa i ostale. On kaže da će zakonodavci možda morati reagirati prije nego što bude prekasno, piše američki Bloomberg.
Iako mnogi ne misle tako, društvo bez gotovine susrelo bi se sa velikim rizikom. Prelazak na digitalne transakcije donosi brojne prednosti, uključujući veću transparentnost i manje mogućnosti za pranje novca i utaje poreza.
No čini se da je Švedska prešla ključnu prelomnu točku. Naime, ako uopće ne bude gotovine, što će se dogoditi ako digitalne tehnologije zakažu ili ako dođe do cyber napada? Takvi događaji mogu nanijeti puno veću štetu od staromodnih pljački banaka.
- Ako se svjetla ugase, trebamo imati dovoljno fizičke gotovine u ovoj zemlji kako bismo se mogli vratiti na upotrebu standardnog novca ako se pojavi ozbiljan problem - rekao je Ingves.
Švedska sada pokušava riješiti problem pada korištenja gotovine usred pandemije, tokom koje je kontakt s gotovinom praktično postao zdravstveni rizik i usljed toga je keš manje popularan nego ikad. Preferirani način plaćanja u današnje vrijeme je potpuno beskontaktni, radi maksimalne zdravstvene sigurnosti.
Klarna AB, švedska banka, procjenjuje da je 73 posto kartičnih plaćanja njenih klijenata sada beskontaktno, u odnosu na 63 posto prije pandemije.
- Ljudi ne žele dodirivati novčiće i novčanice ili pritiskati tipke - rekla je Viveka Soderback, menadžerica uvida u potrošače u Klarni, dodajući da je koronavirus "ubrzao taj trend".
Prema najnovijim dostupnim podacima, Švedska ima manje novca u opticaju nego bilo gdje drugdje u svijetu, i on čini samo oko 1 posto bruto domaćeg proizvoda. Poređenja radi, u SAD je 8 posto a u eurozoni više od 10 posto.
Od Šveđana u dobi od 18 do 34 godine, otprilike tri četvrtine nikada ili rijetko koriste gotovinu, pokazalo je istraživanje koje je naručio Bankomat.
Ingves kaže da također postoje praktična pitanja na koja centalna banka mora dati odgovor. Zbog toga je švedska Riksbank napravila naprednije planiranje od većine svojih kolega kako bi shvatila kako ostati relevantna i kako osigurati da se građani iznenada ne nađu bez pristupa stvarnom novcu.
- Potrebno nam je definicija zakonskog sredstva plaćanja primjereno digitalnom dobu - rekao je on, dodajući da će vlada također trebati izraditi zakonodavstvo koje od banaka i poduzeća zahtijeva "održavanje nekog oblika minimalnog kapaciteta" za rukovanje fizičkim novcem.
Beskontaktno plaćanje karticama poraslo je u nordijskoj regiji, a transakcije plaćanjem dodirom porasle su za 30 posto u Švedskoj i 114 posto u Norveškoj od januara do avgusta, prema podacima koje je prikupio pružatelj kartičnih usluga Nets A / S.
Jedan od posljednjih bastiona gotovine - dječji džeparac - također izumire u Švedskoj. Samo 16 posto švedske djece dobija redovne džeparce u obliku stvarnih novčanica i kovanica, pokazala je anketa firme Sifo. Švedska Handelsbanken AB, najveći švedski zajmodavac, uvela je digitalnu kasicu kako bi djeci pomogla da upravljaju svojim džeparcem putem svojih mobilnih telefona.
Sljedeća generacija Skandinavaca možda neće znati šta je prava kasica.
