MRZE SE DECENIJAMA

Sukobom Turske i Armenije bila je potresena i Titova Jugoslavija, u Beogradu je ubijen ambasador

Svjetske sile pozvale su obje strane da hitno obustave borbe i vrate se pregovorima

Atentat na Galipa Balkara izvršen je u Beogradu 9. marta 1983. godine. tccb.gov.tr

Avaz.ba

28.9.2020

Borbe između snaga Armenije i Azerbejdžana u regionu Nagorno-Karabah nastavile su se jutros, a obje strane su u toj oblasti rasporedile teško naoružanje. 

Svjetske sile pozvale su obje strane da hitno obustave borbe i vrate se pregovorima, dok je turski predsednik Redžep Taip Erdoan (Reccep Tayip Erdogan) rekao da je Armenija prepreka miru. Turski predsjednik pozvao je "cijeli svijet da stane uz Azerbejdžan u njegovoj borbi protiv invazije i brutalnosti", čime je samo nastavljena netrpeljivost između dvije zemlje, koja korijene vuče iz Prvog svjetskog rata. Sukob između Turske i Armenije, tačnije armenskih terorista tokom historije prelio se i na Balkan, kada je u Beogradu ubijen Galip Balkar, ambasador Turske u SFRJ.

Atentat na Galipa Balkara izvršen je u Beogradu 9. marta 1983. godine, kada su dva pripadnika jermenske militantne organizacije Komandosi pravde za armenski genocid otvorili paljbu na njegovo službeno vozilo, piše Telegraf.rs.

Dvojica armenskih atentatora, Harutjun Krikor Levonijan (23) i Rafi Aleksander el Bekijan (21), sačekali su tog dana, u 11 sati prije podne, kod semafora na uglu ulice Generala Ždanova i Bulevara revolucije, "mercedes" turske ambasade i kad se upalilo crveno svjetlo, priskočili su i pucali na ambasadora i njegovog vozača.

Levonijan je ispalio tri hica u ambasadora, a El Bekijan je samo jednim zrnom pogodio vozača Nedžati Kaju. Kad su atentatori počeli da bježe, za njima su potrčali građani.

Levonijana je pokušao da zadrži, hvatanjem oko pojasa, penzionisani pukovnik Slobodan Brajović, a Milivoje Nikolić ga je uhvatio za ruku. Terorista se, međutim, otrgao i pritom ispalio dva hica u Brajovića. Jedan je pogodio pukovnika, koji je teško ranjen i ostao je doživotno paralizovan, a drugi prolaznicu Zoricu Zolotić.

Atentatori su pripadali tajnoj armenskoj organizaciji u Libanu, takozvanim Komandosima pravde za armenski genocid. Wikimedia/E4024

Za El Bekijanom su potrčala trojica prolaznika - student Željko Milivojević, Borislav Jovanović i Srećko Bugarski. Atentator se okrenuo i sa tri hica u grudi usmrtio Milivojevića. Uspio je da pobjegne, ali je nakon osam sati uhapšen u Novom Sadu.

Ambasador Balkar umro je dva dana poslije atentata.

Atentatori su pripadali tajnoj armenskoj organizaciji u Libanu, takozvanim Komandosima pravde za armenski genocid.

Njihov cilj bio je da se terorističkim akcijama nad turskim diplomatama skrene pažnja svjetske javnosti na armenski problem.

Počinioci su osuđeni na smrtnu kaznu na procesu gdje ih je branio ugledni advokat Srđa M. Popović. Kazna je potom iz humanitarnih razloga i mladosti počinilaca preinačena na 20 godina zatvora, a El Bekijan iz humanitarnih razloga, odnosno zbog invalidnosti izazvane tokom okršaja sa milicijom, 1987. godine pušten na slobodu.

Atentat na ambasadora Balkara je predstavljao najspektakularniji teroristički čin u istoriji SFRJ, i jedan od rijetkih koji je svoju pozadinu imao u međunarodnoj politici.

Atentat na ambasadora Balkara je predstavljao najspektakularniji teroristički čin u istoriji SFRJ. MSE

Armenski teroristi ubili 31 turskog izaslanika od 1970. godine.

Armenske terorističke organizacije ubile su 31 turskog diplomatu i člana porodice od 1970. do 2019. godine.

Prema podacima koje je agencija Anadolija objavila prošle godine, ukupno 77 ljudi, od kojih su 58 bili turski državljani, uključujući 31 diplomatu i članove njihovih porodica, izgubilo je živote u napadima koje su izveli članovi armenskih terorističkih organizacija.

Većinu napada izveli su Armenska tajna armija za oslobođenje Armenije (ASALA) i Komandosi pravde za armenski genocid (JCAG).

ASALA, osnovana 1975. godine, prva je armenska teroristička organizacija koja je ratovala protiv Turske.

Ona nije napadala samo Tursku već i druge zemlje i postala je poznata po bombaškom napadu na kancelariju Svjetskog savjeta crkava u Bejrutu 1975. godine.

JCAG je formiran 1975. u Bejrutu. Tvrdeći da je podršku dobio samo od armenske dijaspore, a ne od stranih partnera, JCAG je ciljao samo Tursku, jer je vjerovao da će napadi na druge zemlje naštetiti takozvanoj "armenskoj borbi".


Pored atentata na ambasadora Balkara u Beogradu, poznat je i po tome što je zajedno sa ASALA preuzeo odgovornost za napad na turskog ambasadora u Beču Danisa Tunaligila 22. oktobra 1975. godine.

Prvo ubistvo diplomate i njegovog zamenika dogodilo se 27. januara 1973. godine kada je Jermenac Gurgen Janikjan ubio turskog konzula u Los Anđelesu Mehmeta Bajdara i njegovog pomoćnika Bahadira Damira.

Napad Janikjan započeo je lanac atentata na turske diplomate i pokrenuo organizovani armenski terorizam.

Armenske terorističke organizacije ubile su još turskog ambasadora u Parizu Ismaila Ereza 1975., ambasadira u Vatikan Taha Karima 1977., konzula u Bostonu Orhana Gunduza 1982. i druge.

Napadi na turske diplomate opali su poslije 1985. godine ali nisu prestali.

Na meti napada bile su i porodice diplomata i vozači

Žena turskog ambasadora u Madridu Nekla Kuneralp i penzionisani ambasador Besi Balkioglu poginuli su u naoružanom napadu na njihovo vozilo 1978. godine. 

Nadide Akbaj, supruga administrativnog atašea u Lisabonu Erkuta Akbaja, ubijena je u svom automobilu iz vatrenog oružja.

Većinu napada na turske diplomate organizovali su ASALA i JCAG.

ASALA je 1983. godine postavila bombu na kancelariju Turkish Airlinesa na aerodromu u Parizu. Poginulo je dvoje Turaka, četvoro Francuza, jedan Šveđanin i jedan Amerikanac-Grk, dok je 55 ljudi povrijeđeno.

Teroristički napadi smanjili su se nakon snažne reakcije zapadnih zemalja nakon napada na aerodromu.

Turska nastavlja pravnu bitku protiv napadača koji su ubili turske državljane i koji još nisu zarobljeni.

Turska: Nije bilo genocida nad Armenima

U oktobru prošle godine Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio je rezoluciju kojom zvanično priznaje da je masovno ubistvo 1,5 miliona Armena, koje se dogodilo od 1915. do 1923. godine u današnjoj Turskoj, a koje je počinilo Osmansko carstvo, bilo genocid. Turska je odmah osudila rezoluciju o genocidu nad Armenima, kao i rezoluciju o uvođenju sankcija Ankari koju je Predstavnički dom usvojio na istoj sjednici. Turska prihvata da je mnogo Armena poginulo u borbama sa otomanskim snagama tokom Prvog svjetskog rata, ali se ne slaže oko broja poginulih i negira da su ubistva bila sistematski orkestrirana i da je počinjen genocid.

- Turska ne priznaje rezoluciju, koja za Ankaru nema nikakvu vrijednost - rekao je tada Erdoan.

Turska je priznala da je 1,5 miliona Armena koji su živeli u Osmanskom carstvu ubijeno prilikom sukoba sa osmanskim snagama tokom Prvog svjetskog rata, ali je demantovala da su ubijanja bila sistematski orkestrirana i da predstavljaju genocid, prenosi Reuters.

Armenski genocid je bio nemilosrdan pokolj miliona Armena od strane Osmanskog carstva. U 1915. godini, tokom Prvog svjetskog rata, lideri turske vlade pokrenuli su plan proterivanja i masakra Armena. Do početka 1920-ih, kada su se masakri i deportacije najzad završili, između 600.000 i 1,5 miliona Armena bilo je mrtvo, dok je mnogo više bilo prisilno uklonjeno iz zemlje.

Danas, većina historičara događaj naziva genocidom: smišljena i sistematska kampanja za istrebljenje čitavog naroda. Međutim, turska vlada još uvijek ne priznaje ogromnost ili obim ovih događaja.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.