SJEDINJENE DRŽAVE

Historija nasilja na Kapitolu, od bombi do stranih invazija

Ali ovo nije prvi put da je zgrada, koja se smatra simboličnim srcem američke demokratije, pogođena nasiljem

A. J. / Fena

7.1.2021

BBC je objavio kratki pregled četiri puta kada je napadnuta zgrada Kapitola. Agencije

Slike nasilnih demonstranata koji upadaju u američki Kapitol Hil u pokušaju da ponište rezultat demokratskih izbora šokirali su ljude širom svijeta.


Četiri osobe su smrtno stradale tokom napada pristalica predsjednika Donalda Trampa (Trump) nakon što se obratio skupu u Vašingtonu.


Novoizabrani predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) nazvao je to "pobunom", dok je potpredsjednik Majk Pens (Mike Pence) rekao da je nasilje bio "mračan dan u historiji Kapitol Hila Sjedinjenih Država".


Ali ovo nije prvi put da je zgrada, koja se smatra simboličnim srcem američke demokratije, pogođena nasiljem.


Od bombi do stranih invazija, BBC je objavio kratki pregled četiri puta kada je napadnuta zgrada Kapitola.

Britanske snage su pokušale spaliti Kapitol Hil 1814.

Možda je najpoznatiji napad britanskih snaga za vrijeme rata od 1812. godine.

Britanske trupe, predvođene viceadmiralom ser Aleksandrom Kokburnom (Alexandar Cockburn) i general-majorom Robertom Rosom (Ross), zapalile su zgradu Kapitola, koja je tada bila u izgradnji, nakon invazije na Vašington u avgustu 1814. godine (iako je zgrada ostala zahvaljujući snažnom pljusku koji je uslijedio).


U znak odmazde zbog američkog spaljivanja glavnog grada Gornje Kanade u Jorku godinu dana ranije, britanske trupe su zapalile i druge dijelove grada i neke bitne zgrade, uključujući Bijelu kuću.


Napad 1814. godine predstavlja jedini put da je strana sila zauzela i okupirala Vašington.


Britanska ambasada u Vašingtonu se 2014. izvinila nakon što je na Twitter postavila sliku torte s naslikanom Bijelom kućom okruženu iskrama, "u spomen" na paljenje zgrade prije 200 godina.

Napad dinamitom 4. jula, 1915. godine

Stoljeće nakon britanskog napada, Erih Muenter (Erich), bivši profesor njemačkog na Harvardskom univerzitetu, uzrokovao je eksploziju dinamitom u prijemnoj sobi u Senatu.


Eksplozija je oštetila zgradu, ali nijedna osoba nije ranjena.


Muenter je kasnije rekao da je napad bio odgovor američkim finansijerima koji su pomagali Britaniji protiv Njemačke u Prvom svjetskom ratu.


Pišući pod pseudonimom za "Washington Evening Star", Muenter je rekao da se nada da će napad "biti toliko bučan da nadglasa one koji traže rat", dodajući: "Ova eksplozija je uzvik mog poziva na mir."


Dan nakon napada, Muenter je pucao i ozlijedio finansijera JP Morgana mlađeg, prije nego što ga je Morganov batler savladao. Kasnije je Muenter izvršio samoubistvo.

Napad portorikanskih nacionalista 1954. godine

Dana 1. marta 1954. godine, četvoro portorikanskih nacionalista mahali su zastavom svoje zemlje i uzvikivali "Sloboda za Portoriko", otvarajući vatru u prostoriji za posjetitelje u Predstavničkom domu, ranivši pet kongresmena.


- Nisam došla nikoga ubiti, došla sam umrijeti za Portoriko - povikala je čelnica grupe  Lolita Lebron za vrijeme hapšenja.


Lebron je osuđena na 50 godina zatvora, a ostalo troje aktivista dobili su ukupno 75 godina.


Sve kazne kasnije je umanjio predsjednik Džimi Karter (Jimmy Carter). Njegova administracija rekla je da bi njihovo oslobađanje "predstavljalo značajan humani gest i da bi ga većina međunarodne zajednice doživljavala kao takvo".

Grupa se vratila u Portoriko.

Bomba 'Otpor zavjere' – 1983

Na drugom spratu Senata je 7. novembra 1983. godine došlo do snažne eksplozije.

Nekoliko minuta prije eksplozije, osoba koja je tvrdila da pripada grupi pod nazivom Jedinica oružanog otpora pozvala je centralu Kapitola upozoravajući na napad, rekavši da je to odmazda za američke vojne akcije u Grenadi i Libanu.

Nije bilo žrtava, ali je bilo velike materijalne štete.

FBI je 1988. godine uhapsio sedam članova radikalno-lijeve grupe "Otpor zavjere" zbog napada na Capitol i nekoliko eksplozija u Fort McNair i dvorištu sjedišta mornarice Vašingtona 1983. i 1984.

Linda Ivans (Evans) i Laura Vajtehorn (Whitehorn) zatvorene su zbog zavjere i zlonamjernog uništavanja vladine imovine 1991. Međutim, obje su sada na slobodi.

Video
Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.